Vlada Tuzlanskog kantona usvojila je plan proljetne sjetve za 2026. godinu. Planirane površine su nešto manje nego prošle godine, iako su troškovi repromaterijala niži. Dok iz resornog ministarstva poručuju da je riječ o projekciji koja često bude premašena u realizaciji, poljoprivrednici upozoravaju da je problem dublji i da interes za sjetvu opada širom Federacije.
Niže cijene, a manje njiva pod sjetvom, poljoprivrednici otkrivaju zašto odustaju
Planom proljetne sjetve u Tuzlanskom kantonu predviđeno je da ove godine bude zasijano nešto više od 36 hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta. To je oko jedan i po posto manje u odnosu na prošlogodišnju realizaciju. Najveći dio odnosi se na žitarice, dok su kod povrtnog i krmnog bilja planirane manje površine. U Vladi navode da je plan rađen na osnovu podataka općinskih i gradskih službi.
„Planom je predviđena sjetva žitaricama na površini većoj od 177,5 hektara, odnosno 1,18% više u odnosu na realizovanu sjetu žitarica u 2025. godini. Površine planirane za sjetvu kukuruza za zrno, u odnosu na prošlogodišnju sjetvu, veće su za 153 hektara, odnosno za 1,07%. Povrtno bilje, krompir i krmno bilje, će se zasijati na manjim površinama nego prethodne godine“, pojasnio je Fedahija Ahmetović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK.
Za realizaciju proljetne sjetve planirano je oko 71 milion maraka, što je više od 16 miliona manje nego prošle godine.
„Razlog je dakle nešto manja sjetvena površina, zatim manja cijena sjemenskog materijala, đubriva, maziva, goriva, dakle u konačnici za nekih 16,27 miliona je manja u odnosu na prethodnu godinu“, kazao je ministar Ahmetović.
Ipak, poljoprivredna udruženja upozoravaju da pad površina nije prisutan samo u Tuzlanskom kantonu. Kažu da je riječ o trendu na nivou Federacije, a kao ključni problem navode nesiguran plasman proizvoda i pritisak jeftinog uvoza.
„U čitavoj Federaciji se smanjuju površine pod sjetvom, inače proizvodnja lagano pada, a sve iz razloga nesigurnosti. Vidite što se dešava s mlijekom, ogromne su količine tih viškova koji se ne mogu plasirati, cijene padaju. Tako da ljudi ne znaju ni zašto će sijati, ako morate farmu rasformirati, zašto da sijete“, rekao je za RTV Slon Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Navoda da ni niže cijene sjemena, đubriva i goriva nisu dovoljan motiv da poljoprivrednici povećaju sjetvu. Veći problemi su nesigurno tržište i plasman proizvoda.
„Ljudi su ovdje naučeni da inputi stalno skupljaju. I ono se i radilo i to vrlo kvalitetno i puno više je površine s dosta skupljim inputima. Međutim, sad je problem što ćete vi to sve uraditi, a onda ne znate gdje ćete s robom“, pojašnjava Bićo.
U Vladi Tuzlanskog kantona istovremeno je pokrenuta i procedura izrade nove strategije razvoja poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede do 2034. godine, u koju bi, najavljeno je, trebali biti uključeni stručnjaci, institucije i proizvođači. Poljoprivrednici očekuju da taj dokument donese konkretnije mjere zaštite domaće proizvodnje i sigurniji izlaz na tržište.
Izvor: rtvslon.ba
