U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je potpisana Izjava o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini, koju su podržala 33 predstavnika akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka.
Inicijatori izjave su Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Bošnjačka zajednica kulture, Merhamet i Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca.
Dokument su potpisali aktuelni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda, bivši članovi Predsjedništva BiH, predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti na državnom i federalnom nivou, predstavnici političkih stranaka, kao i čelnici akademskih, kulturnih, dobrotvornih i vjerskih institucija.
Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović zahvalio je potpisnicima na odazivu, ističući da je riječ o važnom trenutku u kojem se šalje jasna poruka i Bošnjacima i svim građanima Bosne i Hercegovine.
Kazao je da je posebno važno što su se politički, akademski, vjerski, kulturni i društveni predstavnici okupili oko jedne teme o kojoj imaju jedinstven stav. Istovremeno je poručio da među odgovornim predstavnicima bošnjačkog naroda nema sagovornika za narative o podjeli društva, zemlje i javnog prostora u Bosni i Hercegovini, niti za teze o navodnom „sukobu civilizacija“.
Kavazović je naglasio i da Bosna i Hercegovina, na temelju svog historijskog iskustva zajedničkog života i tolerancije među narodima i religijama, može biti primjer drugima, te da će se te vrijednosti odlučno čuvati.
U tekstu izjave odbacuju se tvrdnje o navodnoj ugroženosti kršćana i rasprostranjenom antisemitizmu u Bosni i Hercegovini, uz ocjenu da takve poruke predstavljaju dio šire kampanje demonizacije Bošnjaka i pokušaja opravdavanja secesionističkih politika.
Potpisnici upozoravaju da slični narativi imaju historijski kontinuitet i da su i ranije prethodili teškim zločinima nad Bošnjacima, zbog čega traže reakciju pravosudnih institucija na govor mržnje.
U izjavi je istaknuto i opredjeljenje za očuvanje mira, međusobnog poštovanja i jačanje međureligijskog dijaloga, uz osudu svakog oblika netrpeljivosti prema bilo kojem narodu u Bosni i Hercegovini.
Posebno se naglašava da Bosna i Hercegovina nije prostor „sukoba civilizacija“, nego društvo susreta različitih identiteta, tradicija i religija. Potpisnici navode i da je islam imao važnu ulogu u oblikovanju bošnjačkog identiteta, ali da taj identitet nije u suprotnosti s demokratskim i sekularnim uređenjem države.
U dokumentu se također ističe da Bošnjaci, kao evropski narod, imaju pravo na puni politički subjektivitet, kao i svi drugi narodi, te da historijski revizionizam, islamofobija i političke manipulacije predstavljaju ozbiljnu prijetnju stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Potpisnici su na kraju potvrdili podršku evropskom putu Bosne i Hercegovine, očuvanju mira i jačanju međusobnog uvažavanja, uz očekivanje da i međunarodni akteri ostanu dosljedni tim principima.
IZVOR: Slon.ba
