Nagrada Meša Selimović bit će dodijeljena tokom 25. Književnih susreta „Cum grano salis“, koji će od 24. do 26. septembra 2026. godine biti održani u Tuzli, u organizaciji JU Centar za kulturu Tuzla.
Selektori iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije dostavili su ukupno 20 prijedloga za najbolji roman objavljen tokom prethodne godine. Budući da je roman Semezdina Mehmedinovića nominovan u dvije selekcije, u konkurenciji se nalazi 19 različitih naslova.
Pet prijedloga selektora za Bosnu i Hercegovinu
Selektor za Bosnu i Hercegovinu Senadin Musabegović u konkurenciju je uvrstio roman „Mali roman o tišini“ Semezdina Mehmedinovića, „Lavanda, petrolej“ Almira Imširevića, „1983.“ Miljenka Jergovića, „Mali otac“ Almina Kaplana i „Čekajući Azraila“ Edina Zupčevića.
Među autorima iz ove selekcije nalazi se i nekoliko ranijih dobitnika i finalista nagrade. Semezdin Mehmedinović nagrađen je 2018. godine za roman „Me’med, crvena bandana i pahuljica“, dok je Miljenko Jergović priznanje dobio 2007. godine za „Rutu Tannenbaum“.
Romani koje je predložila selektorica za Hrvatsku
Selektorica za Hrvatsku Jagna Pogačnik predložila je „Tko je taj čovjek“ Borisa Dežulovića, „Kutijicu od školjki“ Nade Gašić, „Sunčanik“ Damira Karakaša, „Mali roman o tišini“ Semezdina Mehmedinovića i „U kući i u vrtu bilo je mnogo cvijeća“ Gabrijele Rukelj Krašković.
Mehmedinovićev roman tako se našao u izboru selektora iz dvije zemlje. Među predloženim autorima je i Damir Karakaš, koji je Nagradu Meša Selimović dobio 2022. godine za roman „Okretište“.
Pet romana u selekciji iz Crne Gore
Selektor za Crnu Goru Aleksandar Radoman u konkurenciju je uvrstio romane „Lovište samoće“ Dragane Tripković, „Most na Drini“ Andreja Nikolaidisa, „Mjesto rođenja“ Stefana Boškovića, „Kaliban“ Anđele Bulajić i „Očevi ispred sinova“ Ksenije Popović.
Andrej Nikolaidis također je jedan od ranijih laureata. Nagrada Meša Selimović dodijeljena mu je 2017. godine za roman „Mađarska rečenica“.
Prijedlozi selektora za Srbiju
Selektor za Srbiju Dragan Babić predložio je romane „Letu je kraj“ Dubravke Rebić, „Karota“ Darka Tuševljakovića, „Ulm“ Bojana Vasića, „Rt“ Saše Ilića i „Lusi“ Bojana Savića Ostojića.
Nakon objavljivanja selektorskih prijedloga slijedi izbor pet romana koji će se naći u završnoj konkurenciji.
O dobitniku će odlučivati petočlani žiri kojim predsjedava Emir Imamović, a čine ga još Mile Stojić, Pavle Goranović, Alen Bešić i Ljubica Letinić.
Četvrt stoljeća književnih susreta u Tuzli
Književni susreti „Cum grano salis“ osnovani su 2001. godine na prijedlog tadašnjeg načelnika Tuzle Jasmina Imamovića. Iste godine ustanovljena je i Nagrada Meša Selimović za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini na jezičkom prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Manifestacija je pokrenuta s namjerom obnove saradnje među književnicima i izdavačima iz zemalja regije, u periodu kada su veze unutar nekadašnjeg zajedničkog kulturnog prostora bile ozbiljno narušene. Tuzla je kroz susrete željela u prvi plan staviti ono što povezuje autore i čitaoce, umjesto političkih i administrativnih granica koje ih razdvajaju.
Nagrada nosi ime jednog od najznačajnijih književnika rođenih u Tuzli, autora romana „Derviš i smrt“, „Tvrđava“, „Tišine“ i „Ostrvo“.
Postupak izbora počinje imenovanjem selektora za svako od četiri jezička područja, nakon čega selektori žiriju predlažu romane objavljene tokom prethodne godine.
Od Marinka Koščeca do Jurice Pavičića
Prva Nagrada Meša Selimović uručena je 2002. godine Marinku Koščecu za roman „Netko drugi“. Nakon njega laureati su bili Irfan Horozović za „Shakespeare u Dar es Salaamu“, Ivica Đikić za „Cirkus Columbia“, Ognjen Spahić za „Hansenovu djecu“, Sanja Domazet za „Ko plače“ i Miljenko Jergović za „Rutu Tannenbaum“.
Priznanje su potom dobili Mirko Kovač za „Grad u zrcalu“, Bekim Sejranović za „Nigdje, niotkuda“, Mirjana Đurđević za „Kaja, Beograd i dobri Amerikanac“, Ludwig Bauer za „Zavičaj, zaborav“, Faruk Šehić za „Knjigu o Uni“ i Milorad Popović za „Karneru“.
Među kasnijim laureatima su Ivan Lovrenović s romanom „Nestali u stoljeću“, Filip David s „Kućom sećanja i zaborava“, Slobodan Šnajder s „Dobom mjedi“, Andrej Nikolaidis s „Mađarskom rečenicom“, Semezdin Mehmedinović s romanom „Me’med, crvena bandana i pahuljica“ i Senka Marić s romanom „Kintsugi tijela“.
Nagradu su nakon toga dobili Ivana Bodrožić za „Sinove, kćeri“, Damir Karakaš za „Okretište“, Bora Ćosić za „Bergotovu udovicu“ i Kristian Novak za „Slučaj vlastite pogibelji“.
Prošlogodišnji laureat bio je hrvatski književnik i novinar Jurica Pavičić, kojem je priznanje dodijeljeno za roman „Žigice“. Njegov roman izabran je između pet naslova koji su se našli u završnoj konkurenciji 24. Književnih susreta „Cum grano salis“.
IZVOR: SLON.BA
