Hoće li nova vlast ukinuti neradnu nedjelju u FBiH? Neradna nedjelja u Federaciji Bosne i Hercegovine, uvedena u novembru 2024. godine, ponovo je predmet političkih rasprava. Nakon Općih izbora 2026. godine, sve se više govori o mogućim izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini, a među prijedlozima su fleksibilniji režim rada i mogućnost da trgovine određeni broj nedjelja tokom godine budu otvorene.
Pitanje koje je prilikom uvođenja zakona izazvalo brojne reakcije sada se ponovo otvara: Treba li nedjelja ostati dan odmora za zaposlene u trgovini ili trgovcima treba omogućiti da rade kada procijene da za to postoji potreba?
Sindikati upozoravaju na prava radnika
Zagovornici izmjena zakona ukazuju na to da zabrana rada nedjeljom ne odgovara svim lokalnim zajednicama i poslovnim modelima. Posebno se ističu turistička mjesta, pogranična područja i manje trgovine koje tvrde da zbog zatvorenih objekata gube kupce i dio prihoda.
S druge strane, predstavnici sindikata upozoravaju da se ne smije zanemariti položaj radnika koji su prije uvođenja zabrane često imali malo mogućnosti da nedjelju provedu s porodicom. Za njih neradna nedjelja nije samo pitanje rasporeda rada nego i kvaliteta života, odmora i mogućnosti usklađivanja poslovnih i porodičnih obaveza.
Sindikalni predstavnici ranije su iznosili mogućnost kompromisa koji bi obuhvatio male porodične trgovine, uz posebne uslove za rad nedjeljom, dok bi se za zaposlene u većim trgovačkim lancima osigurala dodatna zaštita.
Šta pokazuju podaci o prometu?
Jedan od glavnih argumenata u raspravi jeste pitanje ekonomskih posljedica zabrane. Dio trgovaca tvrdi da kupci nedjeljom odlaze u mjesta u kojima prodavnice rade, uključujući područja u Republici Srpskoj i Hrvatskoj.
Međutim, ukupni fiskalni promet nije isto što i dobit pojedinačnih trgovina. Čak i kada ukupna potrošnja ostane stabilna ili raste, pojedini objekti i lokalne zajednice mogu imati drugačije rezultate.
Zbog toga bi se eventualne izmjene zakona trebale zasnivati na uporedivim podacima o prometu, zaposlenosti, troškovima poslovanja i položaju radnika, a ne samo na pojedinačnim primjerima ili političkim procjenama.
Može li se nedjelja drugačije urediti?
Među mogućim rješenjima spominju se ograničen broj radnih nedjelja tokom godine, mogućnost prilagođavanja radnog vremena turističkim sezonama i izuzeci za određene kategorije trgovina.
Postojeći zakon već predviđa mogućnost izuzeća za pojedine lokalne zajednice, uz propisanu proceduru. Do sada je Vlada FBiH odobrila izuzeće Gradu Orašju, dok su inicijative za izuzeća pokretane i u drugim sredinama.
Ipak, eventualno proširenje izuzetaka otvorilo bi novo pitanje: Hoće li neradna nedjelja ostati opće pravilo ili će se pretvoriti u sistem u kojem će rad zavisiti od mjesta u kojem se trgovina nalazi?
Za radnike bi pritom bilo važno da svaka promjena precizno definiše pravo na sedmični odmor, naknadu za rad nedjeljom i zaštitu od pritiska poslodavaca. Bez jasnih garancija, mogućnost izbora za trgovine ne mora nužno značiti i mogućnost izbora za zaposlene.
Kako se neradna nedjelja odrazila na trgovine u Tuzli?
U Tuzli je zabrana rada nedjeljom promijenila način na koji građani obavljaju kupovinu. Dok su veliki trgovački centri i većina marketa zatvoreni, dio prodaje preusmjeren je na objekte koji mogu raditi u skladu sa zakonskim izuzecima.
U gradu radi dva do tri dragstora, a i kompanija Bingo nekoliko je manjih marketa pretvorila u dragstore, čime je omogućena kupovina i nedjeljom. Ovakav model otvara pitanje koliko je postojeći sistem izuzetaka prilagođen potrebama građana, ali i da li stvara nejednake uslove za trgovce.
Značajnu ulogu imaju i benzinske pumpe, na kojima građani nedjeljom mogu kupiti određene prehrambene i druge osnovne proizvode. Za dio kupaca one su postale alternativa zatvorenim marketima, iako ponuda i cijene nisu nužno iste kao u klasičnim trgovinama.
S druge strane, za zaposlene u trgovini neradna nedjelja znači slobodan dan koji ranije nisu uvijek imali. Upravo se na tome zasniva i glavni spor oko mogućih izmjena zakona: Kako omogućiti veću dostupnost trgovina, a istovremeno sačuvati pravo radnika na odmor.
Ko je trenutno izuzet od zabrane rada nedjeljom?
Dok se govori o mogućim izmjenama zakona, zabrana rada nedjeljom i dalje se odnosi na većinu klasičnih trgovina, uključujući supermarkete, prodavnice odjeće i druge prodajne objekte.
Od zabrane su, pod propisanim uslovima, izuzeti pojedini objekti i djelatnosti, među kojima su: Pekare i benzinske pumpe, Ugostiteljski objekti, poput kafića i restorana, Suvenirnice i tradicionalni obrti, uz posebne uslove za rad. Dragstori i određeni prodajni objekti na aerodromima, autobuskim i željezničkim stanicama i drugim mjestima obuhvaćenim zakonskim izuzecima.
Za pojedine lokalne zajednice moguće je i posebno izuzeće, u skladu sa zakonom i odlukama nadležnih institucija.
Treba li neradna nedjelja ostati pravilo u Federaciji BiH ili omogućiti trgovinama da rade određeni broj nedjelja godišnje? I ako se zabrana izmijeni, treba li pravo radnika na odmor biti zakonski zaštićeno bez obzira na odluku poslodavca?
To su pitanja na koja će odgovor morati dati i vlast i poslodavci i sindikati, ali i građani koji svakodnevno koriste usluge trgovina.
IZVOR: SLON.BA
