Nekoliko velikih svjetskih aviokompanija najavilo je povećanje cijena zrakoplovnih karata nakon naglog rasta cijena goriva, do kojeg je došlo usljed eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Prema navodima Air New Zealanda, cijene mlaznog goriva prije američko-izraelskih napada na Iran iznosile su između 85 i 90 dolara po barelu, dok su nakon eskalacije sukoba porasle na između 150 i 200 dolara. Zbog neizvjesnosti na tržištu ovaj novozelandski prijevoznik suspendovao je i svoje finansijske prognoze za 2026. godinu.
Rat na Bliskom istoku dodatno je poremetio pomorski saobraćaj kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za izvoz nafte. Posljedice su već vidljive kroz rast cijena nafte i poremećaje u globalnom zračnom saobraćaju.
Kako prenosi Reuters, pojedine rute između Azije i Evrope već bilježe značajan rast cijena karata, dok aviokompanije pokušavaju prilagoditi poslovanje novim okolnostima.
„Povećanja ovih razmjera čine reakciju nužnom kako bi se održale stabilne i pouzdane operacije“, rekao je glasnogovornik SAS-a, navodeći da je kompanija privremeno prilagodila cijene karata.
SAS je prošle godine izmijenio i politiku zaštite od rizika promjene cijena goriva, ali trenutno nema osigurane količine goriva za narednih 12 mjeseci.
Za razliku od nekih kompanija koje su odmah reagovale povećanjem cijena, pojedini evropski prijevoznici već su osigurali dio goriva po fiksnim cijenama.
Među njima su Lufthansa i Ryanair, koje su ranije zaključile ugovore o zaštiti od rizika promjene cijena nafte. Na taj način osigurale su stabilnije troškove goriva u narednom periodu.
Ipak, finski Finnair upozorio je da bi se, ukoliko sukob potraje, mogla pojaviti i pitanja dostupnosti goriva. Kompanija je za prvo tromjesečje ove godine osigurala više od 80 posto potrebnog goriva, ali upozorava da bi poremećaji u proizvodnji mogli dodatno pogoršati situaciju.
Kuvajt, koji je jedan od glavnih izvoznika mlaznog goriva za sjeverozapadnu Evropu, već je bio prisiljen smanjiti proizvodnju.
Australski Qantas saopćio je da, uz povećanje međunarodnih tarifa, razmatra i preraspodjelu kapaciteta prema evropskim destinacijama.
Istovremeno, hongkonški Cathay Pacific najavio je dodatne letove prema Londonu i Zürichu, nastojeći odgovoriti na povećanu potražnju i ograničene kapacitete na pojedinim rutama.
Air New Zealand već je povećao cijene jednosmjernih karata u ekonomskoj klasi za deset novozelandskih dolara na domaćim letovima, za 20 dolara na kratkim međunarodnim linijama i za 90 dolara na dugim rutama, uz mogućnost dodatnih korekcija cijena ako troškovi goriva ostanu visoki.
Drugi najveći trošak aviokompanija
Gorivo predstavlja jedan od najvećih troškova u poslovanju aviokompanija. Nakon troškova rada, ono je drugi najveći izdatak i obično čini između petine i četvrtine ukupnih operativnih troškova.
Ipak, neke evropske kompanije zasad ne planiraju povećanje cijena. Glasnogovornik grupacije IAG, vlasnika British Airwaysa, rekao je da je kompanija dobro zaštićena od kratkoročnih promjena cijena goriva i da trenutno nema planova za korekciju cijena karata.
British Airways je, međutim, zbog neizvjesne situacije već produžio obustavu zimskih letova za Abu Dhabi, otkazavši sve planirane letove do 11. aprila do kraja godine.
Pored rasta cijena goriva, aviokompanije su suočene i sa dodatnim problemima u zračnom prostoru. Zbog sukoba na Bliskom istoku piloti sve češće mijenjaju rute kako bi izbjegli potencijalno rizična područja.
Evropski prijevoznici već duže vrijeme ne koriste ruski zračni prostor zbog rata u Ukrajini, pa dodatno sužavanje dostupnih ruta dodatno komplikuje organizaciju letova.
Poseban značaj u globalnom zračnom saobraćaju imaju Emirates, Qatar Airways i Etihad, koji zajedno prevoze oko trećine putnika na relacijama između Evrope i Azije. Zbog trenutne situacije u regiji, i njihov rad mogao bi biti pod dodatnim pritiskom u narednom periodu.
IZVOR: Slon.ba
