Savez samostalnih sindikata na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća zatražio je od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) da donese novu odluku o minimalnoj plati, kojom bi se trenutni iznos od 1.000 KM povećao na 1.200 KM, piše portal eKapija.
Predloženo je i da minimalna plata za radnike s osnovnom školom iznosi 1.200 KM, za one sa srednjom stručnom spremom 1.400 KM, te 1.600 KM za radnike s visokom stručnom spremom.
Odluka o ovom pitanju trebala bi biti donesena do kraja godine.
Ranije je spominjano da Vlada FBiH može donijeti jednu od dvije odluke – zadržati postojeći minimalac od 1.000 KM, koji je povećan prošle godine, ili ga povećati na 1.200 KM.
S obzirom na probleme i nezadovoljstvo koji su pratili prošlogodišnje povećanje minimalne plate, ponovo se postavlja pitanje da li bi novo povećanje moglo dovesti do sličnog ili još težeg scenarija.
Šta kažu stručnjaci?
Na ovu temu Klix je razgovarao s ekonomskim analitičarima koji su analizirali predložene mjere.
Ekonomski analitičar Igor Gavran istaknuo je da sve zavisi od toga kako bi povećanje plata bilo finansirano i kakav bi efekat imalo na poslodavce.
Navodi da povećanje plata ima pozitivan efekat za radnike kojima se primanja povećavaju, ali upozorava da bi, bez paralelnog smanjenja doprinosa, moglo doći do otpuštanja radnika. Prema njegovim riječima, idealno rješenje bilo bi povećanje neto plata uz zadržavanje sličnog nivoa bruto plata, čime bi se izbjeglo dodatno opterećenje poslodavaca.
Gavran upozorava da bi povećanje minimalne plate bez fiskalnih reformi i smanjenja doprinosa moglo imati iste ili čak teže posljedice nego ranije.
Dodaje da Vlada, s obzirom na rast prihoda od poreza i doprinosa, ne bi trebala imati negativne budžetske efekte, ali da su najave koje se trenutno pojavljuju u javnosti zabrinjavajuće.
Posebno problematičnim ocjenjuje prijedlog diferencijacije plata prema stručnoj spremi, ukazujući na mogućnost zloupotreba i nelogičnosti u praksi, te naglašava da se odluke moraju temeljiti na detaljnoj analizi efekata.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da je stanje u privredi teško, uz nedostatak novca, investicija i kapitala.
Navodi da se uslovi rada i plate trebaju dogovarati kroz tripartitni sporazum između sindikata, poslodavaca i resornog ministarstva, te da nametanje rješenja bez saglasnosti poslovne zajednice stvara dodatna opterećenja.
Pavlović upozorava da povećanje minimalne plate automatski znači veće obaveze prema fondovima i porezima, te da je posebno loše ovakve odluke donositi krajem godine, kada su već potpisani poslovni ugovori.
Plate zadržavaju radnike
Federalni zastupnik i ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da se politika treba isključiti iz pregovora, koji bi trebali ostati između sindikata i poslodavaca.
Navodi da fokus ne treba biti na minimalnoj plati, jer radnici na minimalcu, bez obzira na iznos, često ostaju nezadovoljni i napuštaju zemlju. Prema njegovim riječima, dugoročno su važne plate koje prate inflaciju i omogućavaju dostojan život.
Čavalić upozorava da nagli potezi imaju visoku cijenu, navodeći podatak da je FBiH ove godine izgubila između 12.000 i 13.000 radnika.
Smatra da diferencijacija plata po stručnoj spremi nije dobro rješenje i da tržište rada treba vrednovati stvaranje vrijednosti, a ne formalno obrazovanje.
Naglašava da minimalna plata treba rasti po unaprijed poznatom automatizmu, te da je nepredvidivost, posebno sredinom decembra, najgora moguća opcija.
Dodaje da je potrebno pratiti bruto cijenu rada i razmotriti smanjenje stope doprinosa, koju predlaže spustiti na 31 posto.
Oglasio se i Nikšić
Premijer Vlade FBiH Nermin Nikšić nedavno se oglasio o pitanju povećanja minimalne plate, navodeći da iznosi koji se spominju nisu realni.
Kazao je da će se ići na usaglašavanje minimalne plate u skladu s formulom za usklađivanje, podsjetivši da je prošlogodišnje povećanje na 1.000 KM bilo rezultat, kako je naveo, „šok terapije“, nakon što raniji razgovori nisu dali rezultate.
Tatabrada.ba/Tuzla info
