Da li patite od straha od petka 13.?
Niste jedini.
To je jedno od najraširenijih praznovjerja u zapadnoj kulturi, uz vjerovanja poput prelaska crne mačke preko puta ili prolaska ispod ljestava.
Procjenjuje se da između 17 i 21 milion ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama aktivno osjeća posljedice ovog straha – ili triskaidekafobije, odnosno straha od broja 13.
Neki ljudi tog dana odbijaju letjeti avionom ili zaključivati poslovne ugovore, dok drugi jednostavno ne žele izaći iz kuće. U pojedinim zgradama preskače se 13. sprat pa se ide direktno sa 12. na 14., ima i gostiju koji odbijaju sjediti za stolom ako ih je 13, a postoje i aviokompanije čiji avioni nemaju red sjedala broj 13.
Ali zašto se baš ovaj broj i datum smatraju nesretnima?
Nepozvani gosti, numerologija i Jason
Porijeklo ovog praznovjerja (ili paraskevidekatriaphobije, kako se ponekad naziva) – kao i većine praznovjerja – teško je tačno utvrditi.
Ideja o „ukletom“ broju može se pratiti još do nordijske mitologije.
Prema vikinškom mitu, 12 bogova je imalo gozbu u Valhali. Tada je stigao i 13. gost, nepozvani Loki – bog nestašluka. On je prevario Hödra, slijepog boga tame, i naveo ga da strijelom s vrhom od imele pogodi Baldera Lijepog, boga radosti i veselja.

Praznovjerje se potom širilo južno kroz Evropu i postalo rašireno već početkom kršćanske ere.
Zatim dolazi još jedna poznata večera: Posljednja večera, na kojoj su bili Isus Krist i njegovi učenici. Trinaesti gost bio je upravo Juda Iškariotski, učenik koji je izdao Isusa, što je dovelo do njegovog raspeća na Veliki petak.

Ako se ode još dalje u biblijskoj tradiciji, petak se ponekad navodi kao dan kada su Adam i Eva pojeli zabranjeni plod s Drveta spoznaje, ali i dan kada je Kain ubio svog brata Abela.
Osim mitova i religije, za mnoge je broj 13 „problematičan“ jednostavno zato što dolazi nakon broja 12.
Numerolozi smatraju da je 12 „potpun broj“:
12 je mjeseci u godini;
12 sati ima sat;
12 znakova ima zodijak;
12 je Herkulovih zadataka;
12 bogova na Olimpu…
U poređenju s tim, broj 13 djeluje kao odstupanje od tog reda.
Što se tiče petka, mnogi vjeruju da je taj dan stekao reputaciju nesretnog još nakon objavljivanja Chaucerovog djela „Canterburyjske priče“ u 14. stoljeću, u kojem stoji stih:
„I sve se te nesreće dogodiše u petak.“

Od književnosti do pop-kulture
Hiljadama godina kasnije, ni popularna kultura nije pomogla da se ta reputacija popravi.
Roman „Friday, the Thirteenth“ Thomasa Williama Lawsona iz 1907. govori o brokeru koji izaziva haos na Wall Streetu; njemačko bombardovanje Buckinghamske palate dogodilo se u petak, 13. septembra 1940; zatim tu je nesretna svemirska misija Apollo 13; a tu su i filmovi „Petak 13.“, u kojima hokejaškom maskom maskirani ubica Jason Voorhees sije strah gdje god se pojavi.
Sve je to dodatno učvrstilo reputaciju ovog datuma kao nesretnog.
Ipak, u nekim zemljama stvari stoje drugačije.
Evropske varijacije
U hispanskoj i grčkoj kulturi nesretnim se tradicionalno smatra utorak 13.
U Grčkoj je utorak dan povezan s Aresom, bogom rata, a grčka riječ za utorak – „Triti“ – znači „treći“, što dodatno pojačava praznovjerje jer se vjeruje da nesreća dolazi u trojkama.
Tome se dodaje i činjenica da je Konstantinopolj pao upravo u utorak – prvi put 1204. tokom Četvrtog križarskog rata, a drugi put 1453. kada su ga osvojili Osmanlije.

U Italiji je, međutim, broj 13 zapravo sretan, dok lošu reputaciju ima petak 17.
Veza između broja 17 i nesreće potiče još iz rimskih brojeva. Broj 17 zapisuje se kao XVII, a kada se slova preslože dobija se riječ VIXI, što na latinskom znači „živio sam“. Budući da je to prošlo vrijeme, tumačilo se kao nagovještaj smrti.
Zbog toga italijanska aviokompanija Alitalia u svojim avionima nema red sjedala broj 17.
Slava paganima (i Taylor Swift)
Ni petak ni broj 13 nisu oduvijek smatrani nesretnima.
Tokom stoljeća organizirane religije, ali i mizoginija, potisnule su paganske običaje i slavljenje ženskog principa, što je doprinijelo stvaranju narativa da je petak 13. nesretan datum.
U pagansko doba, petak je bio snažno povezan s božanskom ženskom energijom. Kako znaju ljubitelji mitologije ili Marvelovih filmova, Frigga je bila kraljica Asgarda i moćna božica neba, povezana s ljubavlju i majčinstvom, ali i proročanstvima o plodnosti.
Zbog toga su nordijski i germanski narodi petak smatrali sretnim danom za vjenčanja.

Što se tiče broja 13, on je u predkršćanskim kulturama koje su štovale božice bio simbol dobre sreće jer je povezan s brojem lunarnih i menstrualnih ciklusa koji se dogode tokom jedne kalendarske godine.
A onda dolazimo i do američke pop zvijezde Taylor Swift, koja je 2024. godinu završila u velikom stilu: njena rekordna svjetska turneja donijela je oko 2,2 milijarde dolara prihoda tokom gotovo dvije godine, čime je postala najuspješnija turneja svih vremena – i to drugu godinu zaredom.
Ne zvuči baš kao nešto nesretno, zar ne?
No, da se vratimo na temu.
Swift broj 13 smatra svojim sretnim brojem, a na početku karijere često je nastupala s tim brojem ispisanim na ruci.

„Rođena sam 13. U petak 13. sam napunila 13 godina. Moj prvi album postao je zlatni za 13 sedmica. Moja prva pjesma na broju jedan imala je uvod od 13 sekundi“, rekla je za MTV 2009. godine.
„Svaki put kada sam osvojila nagradu, sjedila sam ili na 13. mjestu, u 13. redu, u 13. sekciji ili u redu M, koje je 13. slovo abecede. U suštini, kad god se broj 13 pojavi u mom životu – to je dobra stvar.“
Možda se reputacija petka 13. ipak jednog dana promijeni…
Samo slijedite primjer Taylor Swift i nasmijte se opasnosti u lice.
Na kraju krajeva, to je sigurno lakše nego pokušati izgovoriti riječ triskaidekafobija.
Sretno s tim.



