Osim visokih troškova, dodatni teret predstavlja i nesigurno tržište.
Proljetni radovi na njivama u Semberiji, najveća žitnica Bosne i Hercegovine, ove godine počeli su pod velikim pritiskom. Umjesto uobičajenog optimizma, poljoprivrednike je dočekala računica koja mnogima ne ide u prilog. Već na samom početku sjetvene sezone postalo je jasno da će 2026. godina biti jedna od najtežih u posljednje vrijeme, prije svega zbog naglog rasta troškova proizvodnje.
Troškovi rastu, računica sve teža
Prema procjenama proizvođača i agrarnih stručnjaka, ulaganja u proljetnu sjetvu ove godine porasla su za čak 30 do 40 posto u odnosu na prošlu sezonu. Najveći udar dolazi od poskupljenja goriva, mineralnih đubriva i ostalog repromaterijala, čije su cijene dodatno podignute globalnim ekonomskim poremećajima.
Poljoprivrednici ističu da ovako skupu sjetvu ne pamte godinama. Posebno zabrinjava cijena goriva, koja je dostigla 3,15 KM po litru, dok su herbicidi i đubriva poskupjeli do te mjere da mnogi ozbiljno preispituju koliko uopće mogu uložiti.
Zbog toga dio proizvođača već sada najavljuje da će smanjiti upotrebu zaštitnih sredstava, što bi se kasnije moglo direktno odraziti na količinu i kvalitet prinosa.
Strah od posljedica
Osim visokih troškova, dodatni teret predstavlja i nesigurno tržište. Poljoprivrednici upozoravaju da i dalje nema jasnog sistema otkupa niti stabilnog plasmana domaćih proizvoda, što dodatno povećava rizik njihove proizvodnje.
U razgovorima za Federalnu televiziju, predstavnici proizvođača posebno su ukazali na problem prekomjernog uvoza, koji potiskuje domaću robu i ruši cijene. Situacija nije ništa bolja ni u sektoru mljekarstva, gdje proizvođači bilježe pad otkupnih cijena, uz kašnjenje ili izostanak premija u posljednjim mjesecima.
Iako nadležne institucije najavljuju određene podsticaje, poljoprivrednici smatraju da su oni nedovoljni da pokriju nagli rast troškova. S druge strane, ekonomisti upozoravaju da bi nastavak ovakvih trendova mogao imati šire posljedice od slabijih prinosa do mogućeg rasta cijena hrane već na jesen.
Sve to vodi ka jednom zaključku, da bez ozbiljnijih i sistemskih mjera, proljetna sjetva u Semberiji sve više liči na borbu za opstanak domaće proizvodnje, što bi se vrlo brzo moglo osjetiti i na trpezama građana.
IZVOR: Hayat.ba
