Bosna i Hercegovina je prethodnih godina godišnje gubila oko 100 miliona eura samo zbog toga što nije dio SEPA-e, odnosno jedinstvenog područja plaćanja u eurima. Ipak, uskoro bi to mogla postati prošlost, a mi smo provjerili šta je neophodno da BiH postane dio te priče.
Članstvo u SEPA-i će značiti jednakost bh. fizičkih i pravnih lica u domaćem i prekograničnom platnom prometu s državama koje su već dio SEPA-e. Konkretnije, ta jednakost će podrazumijevati smanjenje naknada za dolazne i odlazne novčane transakcije, čime će građani i privrednici ostvariti značajnu uštedu. Procjena Svjetske banke je da su te naknade u Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama koje nisu dio SEPA-e šest puta veće nego u zemljama koje su dio SEPA-e.
Posljednjih godinu dana napravljeni su određeni pomaci pa postoji velika šansa da BiH uskoro postane članica SEPA-e. BiH, odnosno Centralna banka naše zemlje je već spremna za aplikaciju, a da bi se to dogodilo u narednih mjesec ili dva dana, potrebno je da entitetski parlamenti usvoje određene izmjene i dopune zakona.
Reformski paket zakona u Federaciji BiH, Vlada je već usvojila, a na sjednici Parlamenta FBiH bi se trebao naći do kraja ovog mjeseca. Taj paket obuhvata Zakon o platnim uslugama, Zakon o elektronskom novcu, Zakon o računima za plaćanje, izmjene i dopune Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, izmjene i dopune Zakona o bankama te izmjene i dopune Zakona o mikrokreditnim društvima.
Ovim setom propisa Federacija BiH postavlja pravni okvir za digitalna plaćanja, jačanje zaštite korisnika finansijskih usluga i dugoročnu stabilnost finansijskog sistema, uz stvaranje ključnih pretpostavki za pristupanje BiH Jedinstvenom području plaćanja u eurima SEPA.
Isto je potrebno usvojiti i u entitetu Republika Srpska gdje su zakoni poslani u parlamentarnu proceduru i uskoro ih treba razmatrati Narodna skupština RS-a.
Kada dva entitetska parlamenta usvoje neophodne zakonske izmjene, BiH će aplicirati za članstvo i na taj način olakšati transfer novca i doprinijeti godišnjoj uštedi od 100 miliona eura. Ovo je izuzetno važno kako za privredu, tako i za građane kod individualnih transakcija.
Također, treba naglasiti da prijetnja sivom Moneyval listom BiH, zbog nekih drugih zakona i odluka na nivou države, ne znači da će BiH biti uskraćeno članstvo u SEPA-i. Može u određenoj mjeri zakomplikovati proces, no taj status nas neće diskvalifikovati iz SEPA-e.
Podsjetimo, da bi BiH izbjegla sivu listu Moneyvala potrebno je da u što kraćem periodu usvoji Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine na državnom nivou, zatim da pojača finansijske sankcije u vezi pranja novca te da usvoji poseban registar vlasnika kompanija u oba entiteta.
Ukoliko BiH završi na sivoj listi Moneyvala to će dodatno usporiti ekonomiju zbog strožijih finansijskih kontrola, transakcije će biti usporene, što će se najviše odraziti na bankarski sektor, a u konačnici država će izgubiti na reputacijskom riziku.
Izvor: Klix.ba
