Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Republike Hrvatske Ivan Anušić najavio je povratak obaveznog vojnog roka, koji bi trebao stupiti na snagu početkom 2026. godine. Prema planu Ministarstva, regrutacija počinje u januaru, a trajanje osnovne obuke predviđeno je u trajanju od dva mjeseca.
Za one koji se pozovu na priziv savjesti iz vjerskih ili moralnih razloga predviđena je mogućnost služenja civilne službe, koja će trajati duže – do četiri mjeseca – i to kroz angažman u civilnoj zaštiti ili lokalnim zajednicama.
Ministar Anušić pojasnio je da će izmjene relevantnih zakona biti predložene u Hrvatskom saboru na jesen, a odmah nakon toga planirano je slanje poziva i zdravstveni pregledi za oko 20.000 osoba.
Povratak vojnog roka, kako tvrde iz Ministarstva obrane, motivisan je promjenama na globalnom planu, novim sigurnosnim izazovima, sve češćim prirodnim katastrofama i klimatskim rizicima.
Cilj je obučiti mlade osnovnim vojnim i civilnim vještinama, kao i osigurati kadrovsko popunjavanje aktivne vojske i pričuvnog sastava.
Prvi regruti bi se u vojnim objektima trebali pojaviti već u januaru 2026. godine, a ukupni godišnji trošak vojne obuke procijenjen je na 20 miliona eura, dok će civilna služba stajati oko 15 miliona.
Muškarci između 18 i 30 godina obuhvaćeni su obavezom vojne evidencije i obuke, dok žene ostaju izuzete, uz mogućnost dobrovoljnog prijavljivanja na osnovnu vojnu obuku. U posebnim slučajevima, kao što su školovanje ili sportska takmičenja, obuka se može odgoditi do 29. godine.
U slučaju da se neko ne odazove pozivu, policija će imati ovlaštenje da ga privede, a propisana je i novčana kazna između 250 i 1320 eura. Tokom obuke, ročnici će primati mjesečnu naknadu od 1100 eura, a biće im osigurani i troškovi ishrane, prijevoza te pravo na dopust.
A šta je s Bosnom i Hercegovinom?
U Bosni i Hercegovini obavezni vojni rok je ukinut još 2006. godine i od tada se vojska zasniva isključivo na profesionalnom angažmanu. U ovom trenutku ne postoji politička inicijativa za ponovno uvođenje obavezne službe, niti se to pitanje nalazi u planovima zakonodavnih tijela.
Mogućnost dobrovoljnog vojnog osposobljavanja postoji, ali je interes mladih vrlo nizak. Takve obuke se rijetko organizuju, a javnost je slabo informisana o toj opciji.
Iako se ideja o ponovnom uvođenju vojnog roka povremeno pojavi u javnosti, posebno u kontekstu međunarodnih sigurnosnih tenzija, ne postoji nijedna konkretna inicijativa na državnom ili entitetskom nivou.
Oružane snage BiH trenutno broje oko 9.000 profesionalaca, ali se suočavaju s ozbiljnim problemima – odlazak kadra, stara i nedovoljna oprema, nedostatak ulaganja i političke blokade koje otežavaju rad institucija.
BiH je formalno u procesu NATO integracija kroz Akcioni plan za članstvo (MAP), ali politička neslaganja, naročito u entitetu RS, taj proces drže na čekanju. Uprkos tome, OSBiH redovno učestvuju u međunarodnim misijama i vojnim vježbama u saradnji s NATO savezom.
Tatabrada.ba/RTV Slon
