Digitalni napadi na novinare i medijske kuće više nisu izolovani incidenti, već sve češća pojava koja može ugroziti rad redakcija, pristup informacijama i finansijsku održivost medija. Najnoviji Izvještaj o digitalnim napadima na novinare i medije u Tuzlanskom kantonu pokazuje da su lokalni mediji posebno ranjivi zbog ograničenih tehničkih kapaciteta i velike zavisnosti od digitalnih platformi.
Istraživanje je pokazalo da su zabilježeni slučajevi hakovanja Facebook stranica, pokušaja preuzimanja Gmail i YouTube naloga, kao i napadi na kompletnu digitalnu infrastrukturu pojedinih medija. Posebno zabrinjava podatak da nijedan od dokumentovanih slučajeva nije prijavljen nadležnim institucijama.
Stručnjaci ističu da se veliki broj ovih napada može spriječiti ili barem ublažiti primjenom osnovnih pravila digitalne sigurnosti.
Dvofaktorska autentifikacija kao prvi korak
Jedna od najvažnijih mjera zaštite jeste uključivanje dvofaktorske autentifikacije (2FA) na svim važnim nalozima. To znači da, osim lozinke, korisnik mora potvrditi prijavu putem mobilnog telefona ili posebne aplikacije.
Na taj način i u slučaju krađe lozinke napadač neće moći pristupiti nalogu bez dodatne potvrde.
Jake i različite lozinke
Veliki broj kompromitovanih naloga posljedica je korištenja istih lozinki na više servisa.
Stručnjaci preporučuju:
- korištenje jedinstvene lozinke za svaki nalog,
- najmanje 14 znakova,
- kombinaciju velikih i malih slova, brojeva i specijalnih znakova,
- korištenje password managera umjesto zapisivanja lozinki na papir ili u dokumente.
Redovan backup podataka
Jedna od najvećih posljedica cyber napada jeste gubitak višegodišnje arhive fotografija, video materijala i dokumenata.
Zbog toga se preporučuje:
- automatsko pravljenje sigurnosnih kopija,
- čuvanje backupa na odvojenoj lokaciji,
- povremena provjera da li se backup zaista može vratiti u slučaju incidenta.
Oprez sa e-mailovima
Najveći broj napada počinje phishing porukama.
Novinari bi trebali obratiti pažnju na:
- nepoznate pošiljaoce,
- sumnjive linkove,
- zahtjeve za hitnu prijavu na naloge,
- poruke koje traže unos lozinki ili verifikacionih kodova.
Ako postoji bilo kakva sumnja, najbolje je ne otvarati link već direktno posjetiti zvaničnu web stranicu servisa.
Ograničiti broj administratora
Facebook stranice i YouTube kanali često imaju veliki broj administratora.
Sigurnosni stručnjaci preporučuju da administratorski pristup imaju samo osobe kojima je to zaista potrebno, uz redovnu provjeru svih aktivnih korisničkih naloga.
Plan za krizne situacije
Izvještaj pokazuje da nijedan od analiziranih medija nema formalni krizni plan za digitalne incidente. Upravo zbog toga preporučuje se da svaka redakcija unaprijed definiše:
- ko prijavljuje incident,
- ko kontaktira platforme,
- kako se obavještava javnost,
- kako se vraća pristup kompromitovanim nalozima,
- gdje se čuvaju rezervne kopije podataka.
Edukacija zaposlenih
Ljudska greška i dalje predstavlja najčešći uzrok uspješnih cyber napada. Redovne edukacije zaposlenih o prepoznavanju phishing poruka, sigurnom korištenju interneta i zaštiti naloga mogu značajno smanjiti rizik od kompromitacije.
Potrebna i institucionalna podrška
Autori izvještaja smatraju da odgovornost ne može biti samo na medijima. Preporučuju uspostavljanje specijalizovanih procedura za postupanje u slučajevima cyber napada na novinare, određivanje kontakt tačke unutar policijskih struktura te osiguravanje pravne pomoći medijima koji postanu žrtve digitalnih prijetnji.
Digitalna sigurnost danas je sastavni dio profesionalnog novinarstva. Kako se medijski sadržaj sve više proizvodi, distribuira i arhivira putem interneta, zaštita digitalnih resursa postaje jednako važna kao i zaštita samih novinara. Primjena osnovnih sigurnosnih mjera može značajno smanjiti rizik od napada i omogućiti redakcijama da nastave svoj rad bez prekida, štiteći pritom i pravo javnosti na pravovremeno informisanje.
