Stručnjaci upozoravaju da bi pravi udar tek mogao uslijediti, a pitanje je koliko domaća ekonomija uopće ima kapacitet da izdrži ono što dolazi.
Svako novo poskupljenje dodatno nagriza ionako krhak životni standard građana. U Bosni i Hercegovini cijene već dugo ne prate plate niti realne mogućnosti stanovništva, one jednostavno skaču bez ikakvog osjećaja za posljedice. Ovaj put, vlasti se rado skrivaju iza globalne krize izazvane sukobima na Bliskom istoku i blokadom Hormuškog moreuza. Skupa nafta pokrenula je lavinu poskupljenja koja se prelijeva na sve, od transporta do hrane. Ono što zabrinjava jeste da se taj talas ne smiruje, već tek uzima zamah.
Stručnjaci upozoravaju da bi pravi udar tek mogao uslijediti, a pitanje je koliko domaća ekonomija uopće ima kapacitet da izdrži ono što dolazi.
Poljoprivreda na rubu isplativosti
Dok se na globalnom nivou vode političke i ekonomske igre, teret se najdirektnije osjeti na njivama. Proljetna sjetva je pred vratima, ali računica za poljoprivrednike nikada nije bila nepovoljnija. Sve ono što je nekada bilo skupo, danas izgleda kao luksuz.
Muhamed Softić, koji godinama živi od zemlje, upozorava da je situacija ozbiljna:
„Vidite i sami koja je cijena nafte, do sada smo imali marku i nešto jeftiniju cijenu nafte i onda su poljoprivredni proizvodi bili relativno skupi. Vidjećemo sad jesenas kakva će bit cijena tih poljoprivrednih proizvoda, jer sama obrada zemljišta se povećava za 50%, cijena obrade zemljište.“
Drugim riječima, proizvodnja hrane postaje sve skuplja, a krajnji rezultat je neizbježan, cijene u prodavnicama nastavljaju rasti.
Inflacija koja prijeti da izmakne kontroli
Rast cijena goriva automatski povlači lančanu reakciju u svim sektorima. Ono što je nekada zvučalo kao crni scenario, danas se već događa. Svaki odlazak na benzinsku pumpu ili u prodavnicu postaje podsjetnik na dubinu krize.
Ekonomista Muharem Karamujić ne ostavlja mnogo prostora za optimizam:
„Moja očekivanja su između 10 i 20. Šta to znači? To znači da rat prestane danas, imaćemo negdje oko 10% inflaciju, to prolazi kroz sistem veoma brzo, cijene rastu. Već su porasle između 5 i 10%, moraju, jer u troškovnoj strukturi rastu. Gorivo je u bilo kojem prozvodu ili usluzi. Zamislite šta će biti sa poljoprivredom, gdje ja gorivo ulazni faktor. A nije samo ulazni faktor, imamo gorivo na bazi nitrata, aposlutna većina se proizvodi u zaljevu, imat ćemo dupli udar, povećanje goriva, gnojiva, zamislite kakav će to imat utjecaja na cijenu hrane. To će biti strašni udari.“
Poruka je jasna – čak i u najboljem slučaju, građane čekaju ozbiljna poskupljenja. U gorem, sistem bi mogao biti pod ogromnim pritiskom.
Vlast bez odgovora, građani bez izbora
Dok troškovi proizvodnje divljaju, podrška onima koji hrane državu gotovo da ne postoji. Poljoprivrednici već godinama upozoravaju na isti problem – nedostatak konkretnih mjera i potpuna nezainteresovanost vlasti.
Softić otvoreno govori ono što mnogi misle:
„Svi preparati, gnojivo i sve ostalo skače za 50% tako da se to sve mora odraziti i na poljiprivredu. Evo danas otiđite u supermarkete pa vidite koliko je kilogram paprika, koliko je kila špinata. Tako da ćemo tek jesean vidjet kada se bude sabiralo ono što smo radili ove godine. Još ako nas potrefe suše, onda su poljoprivrednici skroz propali.“
„Mi nikako da dođemo pameti, jer vidimo da naši političari nama neće da ukinu akcize, oni ne znaju kolika je cijena goriva, jer oni ne toče gorivo. Neće da nam aktiviraju robne rezerve, barem sada poljoprivrednu sjetvu. Poljoprivrednici će se snaći, a kako će se poslije snaći građani, Boga mi će biti teško.“
Procjene govore da će troškovi proljetne sjetve porasti i do 40%. To nije samo problem proizvođača – to je uvod u novi talas poskupljenja hrane koji će pogoditi sve. U takvim okolnostima, stara izreka ponovo zvuči zastrašujuće realno: Ko preživi, pričat će.
IZVOR: Hayat.ba
