Dok se statistike o odlasku mladih iz Bosne i Hercegovine gomilaju, dilema ostati ili otići postaje svakodnevna odluka hiljada mladih ljudi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Iako se često kao glavni razlog navodi plaća, sagovornici „Avaza“ upozoravaju da je suština problema mnogo dublja – u osjećaju dugoročne nesigurnosti i nefunkcionalnog sistema.
Softverska kompanija „Unravel“ iz Sarajeva primjer je da se i u BiH mogu graditi konkurentne karijere. Firma danas zapošljava desetak mladih inženjera koji rade na globalnim projektima, ali ni to nije garancija da će svi ostati.
Ostaju srcem, odlaze razumom
– Plata je često okidač, ali nije suštinski razlog odlaska. U IT-ju se i u BiH mogu ostvariti vrlo konkurentna primanja. Ono što ljude tjera vani jeste osjećaj dugoročne nesigurnosti – ne samo ekonomske, nego i društvene – kaže za „Avaz“ Nihad Ahmetović, direktor i vlasnik firme „Unravel“.
Ahmetović: Ako sistem ne prati IT, postajemo trening-centar za EU. Ustupljena fotografija / Avaz
Ahmetović ističe da mladi žele jasna pravila i sistem u kojem se trud dugoročno isplati.
– Kada toga nema, plata u inostranstvu postane samo logičan sljedeći korak. IT sektor ima kapacitet da zadrži mlade, ali to ne može raditi sam. Ako država ne prati taj razvoj, rizikujemo da postanemo samo trening-centar za Evropsku uniju – upozorava on.
Dodaje da odlazak zaposlenika u inostranstvo nije rijetkost, ali da to ne smatra porazom.
– Ako je neko kod nas stekao znanje i profesionalne standarde, to znači da smo uradili dobar posao. Većina ljudi ipak ostaje jer nudimo povjerenje, stabilnost i ljudski odnos, a ne samo ugovor – kaže Ahmetović.
Nepravda jača od siromaštva
Sociolog Emir Begović smatra da mladi iz BiH ne odlaze samo zbog novca.
Begović: Nepravda boli više od siromaštva. Ustupljena fotografija / Avaz
– Znanje, trud i kompetencije se sve manje cijene. Danas prioritet u zapošljavanju često imaju podobni po stranačkoj liniji. Mladi ne odlaze samo od ekonomskog siromaštva, već da bi izbjegli daljnja poniženja – ističe Begović.
Prema njegovim riječima, problem je istovremeno i ekonomski i društveni.
– Ekonomija je simptom, a društveni odnosi su uzrok. Mladi bi pristali i na manja primanja kada bi imali priliku raditi u zdravoj sredini i normalnom sistemu. Nepravda boli više od siromaštva – naglašava Begović.
Dugoročne posljedice
Odlazak mladih, upozorava Begović, ostavlja teške posljedice po društvo.
– Gubimo ljudski kapital u koji je društvo ulagalo. Dolazi do starenja stanovništva, smanjenja fertiliteta i slabljenja društvene kohezije. Mladi i radno sposobni odlaze, a sistem ostaje bez svoje budućnosti – kaže on.
Trend se, dodaje, ne može zaustaviti, ali se može usporiti.
– Tek kada se vrati povjerenje u društveni poredak, odlazak će prestati biti racionalna strategija preživljavanja – poručuje Begović.
Sistem kao prepreka
Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić ističe da poslodavci ne mogu sami riješiti problem odlaska mladih.
Nenadić: Plate i uslovi rada nisu konkurentni EU, ali su slični region. Ustupljena fotografija / Avaz
– Greške su u sistemu i ukupnim društvenim okolnostima. Mladi danas imaju pristup globalnom tržištu rada i ono što ne mogu ostvariti u BiH, traže vani – kaže Nenadić.
Naglašava da mnoge firme rade na ivici održivosti i nemaju prostora za veća ulaganja u radnike, dok mladi s razlogom traže balans između privatnog i poslovnog života.
– Plate i uslovi rada nisu konkurentni EU, ali su slični regionu. Bez ozbiljnih fiskalnih i administrativnih reformi ne možemo očekivati drugačiji ishod – dodaje Nenadić.
Izvor: Avaz.ba
