Bijela traka oko ruke danas je u Tuzli ispričala priču staru trideset i tri godine. Priču o Prijedoru, gdje su 1992. godine ljudi označeni samo zato što su druge vjere i nacije. Tog 31. maja, naređeno im je da na kuće objese bijele čaršafe, a na ruke stave bijele trake.
Naredba je stigla preko radija, ali ono što je uslijedilo nisu bile samo prijetnje, nego stvarni zločini. U znak sjećanja na te dane, studenti Univerziteta u Tuzli, okupljeni ispred Filozofskog fakulteta, i ove godine obilježili su Dan bijelih traka.
„Nije bitno samo njegovati u svom okruženju sjećanje na ono što se događalo u minulim ratnim godinama. Bitno je da damo do značaja za čitavu BiH koliko to ima vrijednost i radi i u ime čega treba pamtiti i ne zaboravljati ovakve stvari .Studentska unija zaslužuje pohvale za ovo i Filozofski fakultet će uvijek podržati takve aktivnosti“, rekao je Sead Nazibegović, dekan Filozofskog fakulteta UNTZ.
Simbolično, skromno ali dostojanstveno stavili su trake oko ruku i time podsjetili da ono što se desilo u Prijedoru ne smije biti zaboravljeno. Za njih kako kažu, to nije samo historijska lekcija već i moralna obaveza.
“Mi kao mladi ljudi svjesni smo da budućnost ostaje na nama i zbog toga prisjećajući se prošlosti zapravo ukazujemo na sve što se desilo ali s ciljem da se to više ne ponavlja. Želimo pokazati da mi brinemo, da nam je stalo i da nećemo dozvoliti da se ponove ovakve stvari”, istakla je Sarah Ela Salihbegović, potpredsjednica Studentskog vijeća UNTZ.
„ Ovo je veoma bitno da se nastavi njegovati jer možemo primijetiti u našem okruženju da ljudi često istinu pretvore u laž i da se neki zločini zaborave odnosno sakriju“, dodala je Abida Mulahusejnović, predsjednica Skupštine studentskog vijeća Filozofskog fakulteta UNTZ.
Među više od tri hiljade ubijenih u Prijedoru bilo je i više od stotinu djece. Godinama se ukazuje na značaj obilježavanja Dana bijelih traka ali i poručuje da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni u tom dijelu BiH, ali i drugim mjestima.
„Treba imati na umu činjenicu da se historija i činjenice iz prošlosti ne izučavaju isključivo zbog prošlosti, nego zbog sadašnjosti i budućnosti jer ovakve stvari nikada u historiji ne bi trebalo da se događaju, a događaju se“, rekao je Sead Selimović, redovni profesor na Odsjeku Historija Filozofskog fakulteta UNTZ.
Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.
U Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri, nakon što je njihov predmet iz Haškog tribunala prebačen na Sud BiH.
Tatabrada.ba/RTV Slon
