Kao jedan od načina da roditelji provjere koliko su djeca vezana za mobitel, Brkić spominje i ideju „dana bez mobitela“.
Pretjerano korištenje mobitela i digitalnih uređaja među djecom i tinejdžerima postaje sve ozbiljniji problem, a stručnjaci upozoravaju da posljedice više nisu samo prolazna faza, nego problem koji ostavlja trag na razvoj, ponašanje i mentalno zdravlje djece.
Psiholog Mario Brkić upozorava da djeca danas provode ogromnu količinu vremena pred ekranima, često i mnogo više nego što roditelji misle. Kako navodi, istraživanja provedena među učenicima od šestog do devetog razreda pokazala su da veliki broj djece dnevno provodi između tri i pet sati na mobitelu, dok dio njih koristi telefone i duže.
„Djeca često podcijene vrijeme koje provedu na mobitelu, pa su stvarne brojke vjerovatno još veće“, upozorava Brkić za Večernji list.
Posljedice počinju u najranijem djetinjstvu
Poseban problem, kako ističe, jeste to što nakon škole, treninga i ostalih obaveza djeci ostaje vrlo malo vremena za stvarno druženje s porodicom i prijateljima. Sve više komunikacije seli se na društvene mreže i aplikacije za dopisivanje, dok se igra i razgovor uživo polako gube.
Stručnjaci upozoravaju da posljedice počinju još u najranijem djetinjstvu. Kod djece koja previše vremena provode uz ekrane sve češće dolazi do usporenog govorno-jezičkog razvoja, problema s pažnjom i slabije komunikacije.
„Djeca se navikavaju na brze i intenzivne sadržaje poput TikToka, videoigrica i kratkih videa, zbog čega im kasnije postaje teško pratiti nastavu, čitati ili se fokusirati na duže sadržaje“, objašnjava Brkić.
Osim problema sa koncentracijom i školskim uspjehom, primjetan je i pad socijalnih vještina među djecom. Ranije su djeca kroz igru učila kako rješavati sukobe, razvijati empatiju i graditi odnose, dok se danas veliki dio komunikacije odvija preko ekrana.
Psiholog upozorava i na opasnosti koje roditelji često ne vide.
„Mnogo problema među djecom danas nastaje upravo na društvenim mrežama i u privatnim grupama za dopisivanje. Roditelji često ne znaju šta se događa iza kulisa“, kaže Brkić.
Povećana anksioznost
Dodaje da pretjerano korištenje tehnologije dugoročno može dovesti do povećane anksioznosti, nerealnih očekivanja i problema sa mentalnim zdravljem, posebno kod mladih koji sve više porede svoj život sa sadržajem koji gledaju na internetu.
Kao jedan od načina da roditelji provjere koliko su djeca vezana za mobitel, Brkić spominje i ideju „dana bez mobitela“.
„Ako dijete ne može organizirati dan bez telefona i ne zna šta bi radilo bez ekrana, to je ozbiljan znak velike navezanosti“, upozorava on.
Sve više stručnjaka smatra da problem više nije samo koliko vremena djeca provode online, nego činjenica da digitalni svijet polako zamjenjuje stvarni život, druženje i razvoj zdravih navika.
IZVOR: HAYAT.BA
