Demografski pad u BiH sve je izraženiji, a podaci pokazuju da je Bosna i Hercegovina u samo tri godine prirodnim putem izgubila gotovo 30.000 stanovnika, što je približno broju stanovnika jednog grada veličine Trebinja.
Promjene su već vidljive i u školama. U obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine evidentirano je gotovo 7.800 učenika manje, dok je 45 škola zatvoreno. U pojedinim sredinama broj djece toliko je smanjen da škole rade sa svega nekoliko učenika, a nastava se organizuje u kombinovanim odjeljenjima.
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je tokom 2025. godine rođeno 24.105 djece, dok je u istom periodu umrla 35.801 osoba. Negativan prirodni priraštaj nastavljen je i ove godine. Samo u februaru u svih deset kantona Federacije BiH broj umrlih bio je veći od broja rođenih, rođeno je 1.168 beba, a umrle su 1.633 osobe.
Jedan od razloga zbog kojih se mladi sve kasnije odlučuju na brak i roditeljstvo jesu sve veći životni troškovi. Visoke cijene stanova, hrane i drugih potreba porodice odluku o još jednom djetetu sve češće pretvaraju iz pitanja želje u pitanje finansijskih mogućnosti.
Mladi roditelji upozoravaju da žele veću porodicu, ali da istovremeno moraju procijeniti mogu li zadržati zadovoljavajući životni standard i osigurati djeci sve što im je potrebno.
Sociologinja Smiljana Vovna smatra da mladi prije svega traže sigurnost, poštovanje i mogućnost da njihovo znanje i rad budu adekvatno vrednovani. Prema njenoj ocjeni, upravo nedostatak takvog okruženja dodatno doprinosi odlasku mladih ljudi iz zemlje.
Demografski pad u BiH dodatno komplikuje činjenica da država nema jedinstvenu i jasno definisanu populacijsku politiku. Nadležnosti su podijeljene između različitih nivoa vlasti, dok stručnjaci upozoravaju da jednokratne finansijske pomoći porodicama same po sebi nisu dovoljne da promijene dugoročne trendove.
Podaci o sve manjem broju rođenih, zatvaranju škola i odlasku mladih pokazuju da demografski pad u BiH više nije samo pitanje statistike, već problem koji se sve direktnije odražava na obrazovanje, tržište rada i svakodnevni život građana.
IZVOR: SLON.BA
