Zaduženost građana BiH nastavlja rasti, a iznos nenamjenskih potrošačkih kredita približio se granici od 11 milijardi KM, pokazuju posljednji podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Na kraju jula iznos nenamjenskih potrošačkih kredita dostigao je 10 milijardi i 858,6 miliona KM, dok je godinu ranije iznosio 9 milijardi i 933 miliona KM. To znači da su građani za godinu povećali zaduženost po ovoj osnovi za gotovo milijardu maraka.
Rast kredita dolazi u periodu visokih troškova života i pritiska na kućne budžete. Građani se zadužuju za različite potrebe, od opremanja djece za školu i nabavke ogrjeva do servisiranja automobila, uređenja doma i neplaniranih troškova.
Dodatni problem predstavlja činjenica da rast primanja ne prati uvijek istom dinamikom rast cijena, dok je životni standard u Bosni i Hercegovini i dalje znatno ispod prosjeka Evropske unije.
Zaduženost građana BiH raste uz sve veće životne troškove
Murisa Marić, izvršna direktorica Udwruženja DON iz Prijedora, za Večernji list BiH navodi da se teško ekonomsko stanje u zemlji često objašnjava globalnim kretanjima, ali smatra da dio odgovornosti leži i na domaćim vlastima, od kojih građani očekuju konkretnije mjere za poboljšanje životnog standarda i poslovnog ambijenta.
Prema njenim riječima, dugogodišnji problemi poput velike zavisnosti od uvoza i slabe domaće proizvodnje dodatno otežavaju ekonomsku situaciju.
Građane u narednom periodu očekuju i sezonski troškovi, među kojima su nabavka ogrjeva, školovanje djece i troškovi studiranja. Posebno opterećenje predstavljaju za domaćinstva čiji članovi zbog školovanja moraju putovati ili živjeti izvan mjesta prebivališta.
Zaduženost građana BiH tako sve više odražava pritisak svakodnevnih troškova na kućne budžete, dok potrošačka korpa prelazi 3.000 KM, a rast cijena energenata i drugih osnovnih proizvoda dodatno smanjuje raspoloživi prihod domaćinstava.
Kada bi se ukupan iznos nenamjenskih potrošačkih kredita ravnomjerno rasporedio na sve stanovnike Bosne i Hercegovine, na svakog bi u prosjeku otpalo oko 3.460 KM duga.
Litvanija ima oko 2,89 miliona stanovnika, a krajem jula 2026. potrošački krediti domaćinstava iznosili su oko 2,15 milijardi eura, odnosno oko 4,2 milijarde KM. Kada se taj iznos podijeli na broj stanovnika, dobije se oko 1.456 KM po stanovniku, približno 58 posto manje nego u BiH.
S druge strane, Hrvatska ima oko 3,87 miliona stanovnika, a krajem juna 2026. samo gotovinski nenamjenski krediti stanovništvu iznosili su oko 11,3 milijardi eura, odnosno približno 22,1 milijardu KM. To odgovara iznosu od oko 5.700 KM po stanovniku, približno 65 posto više nego u BiH.
IZVOR: SLON.BA
