Sve veći broj njemačkih i međunarodnih kompanija premješta proizvodnju iz Njemačke u zemlje istočne i jugoistočne Evrope, prvenstveno u Mađarsku i Srbiju, gdje ih privlače znatno niži troškovi rada, porezne olakšice i brže administrativne procedure, piše DW.
Kako navodi novinar Alexander Dergaj, dok se fabrike zatvaraju u njemačkim industrijskim centrima poput Zwickaua i Schwäbisch Gmünda, istovremeno se u gradovima poput Debrecena, Kecskeméta i Novog Sada grade savremena industrijska postrojenja.
Jedan od primjera je britansko-njemački proizvođač autodijelova GKN Driveline, koji je 2023. godine zatvorio pogon u Zwickau-Moselu, ostavivši bez posla više od 800 radnika, iako kompanija nije poslovala s gubicima. Paralelno s tim otvorena je nova fabrika poluosovina u mađarskom Miškolcu, uz subvencije mađarske vlade.
Sličan potez povukao je i koncern Henkel, koji je 2024. zatvorio fabriku ljepila kod Dresdena, dok je proizvodnju preselio u mađarski Környe. Dobavljač automobilske industrije Mahle ranije je ugasio fabriku u Freibergu.
Njemačka automobilska industrija istovremeno ulaže milijarde eura u Mađarsku. BMW je 2025. godine u Debrecenu otvorio svoju prvu evropsku fabriku nakon dvije decenije, vrijednu više od dvije milijarde eura, u kojoj će se proizvoditi električni automobili. Očekuje se otvaranje više od 2.000 radnih mjesta. Mercedes je također najavio proširenje pogona u Kecskemétu vrijedno milijardu eura.
Planovi velikih kompanija ukazuju na dugoročan trend. Mercedes je najavio da će do 2030. godine udio proizvodnje u zemljama s nižim troškovima rada povećati sa 15 na 30 posto. Troškovi proizvodnje u Mađarskoj procjenjuju se na oko 70 posto niže nego u Njemačkoj.
Osim Mađarske, sve značajniju ulogu ima i Srbija, koja iako nije članica Evropske unije, privlači brojne investitore. Continental je 2023. godine otvorio visokotehnološku fabriku elektronike u Kaću kod Novog Sada, vrijednu oko 150 miliona eura, gdje se planira zapošljavanje oko 1.500 radnika. Kompanija ZF već od 2019. upravlja fabrikom u Pančevu, dok je njemački proizvođač Boysen u Subotici otvorio jednu od svojih najvećih fabrika u inostranstvu.
Srbija investitore privlači i širokom mrežom sporazuma o slobodnoj trgovini, koji omogućavaju izvoz robe bez carina na tržišta sa oko 2,7 milijardi potrošača. U slobodnim ekonomskim zonama kompanije dodatno ostvaruju porezne i carinske olakšice.
Analize pokazuju da su plate u Mađarskoj i do tri puta niže nego u Njemačkoj, dok porez na dobit iznosi svega devet posto, u poređenju s oko 30 posto u Njemačkoj. Uz to, energija i troškovi poslovanja su znatno povoljniji, a investitori dobijaju subvencije, povoljne uslove gradnje i ubrzane administrativne procedure.
S druge strane, sindikati upozoravaju da zatvaranje fabrika u Njemačkoj podsjeća na devedesete godine prošlog stoljeća, kada su nakon ujedinjenja zemlje nestali brojni industrijski pogoni.
Regija između Budimpešte i Beograda postaje sve važnije industrijsko središte Evrope. Tome doprinosi i dolazak kineskog proizvođača električnih automobila BYD, koji u mađarskom Segedinu gradi svoju prvu evropsku fabriku. Istovremeno, modernizacija željezničke pruge između Beograda i Budimpešte, finansirana kineskim kapitalom, dodatno bi trebala unaprijediti logistiku i transport.
Sve ove promjene ukazuju na značajnu transformaciju evropskih industrijskih tokova, pri čemu zemlje jugoistočne Evrope postaju sve važniji dio globalnih proizvodnih lanaca.
Izvor: TuzlaInfo.ba
