Sjedinjene Američke Države i Rusija mogle bi po prvi put od Hladnog rata ući u nekontrolisanu nuklearnu utrku u naoružanju, ukoliko u posljednjem trenutku ne postignu dogovor prije isteka posljednjeg važećeg sporazuma o kontroli naoružanja, koji ističe u četvrtak.
Sporazum New START prestaje važiti 5. februara. Njegovim istekom, po prvi put od 1972. godine, ne bi postojala nikakva ograničenja na strateške nuklearne arsenale dugog dometa. Te godine su potpisani historijski sporazumi tokom prve posjete jednog američkog predsjednika Moskvi.
Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je da obje strane još godinu dana poštuju postojeća ograničenja u pogledu raketa i bojevih glava, kako bi se dobilo vrijeme za pregovore o novom aranžmanu. Međutim, američki predsjednik Donald Tramp na taj prijedlog još nije zvanično odgovorio.
Trump je prošlog mjeseca izjavio da “ako sporazum istekne, neka istekne”, dodajući da bi ga trebalo zamijeniti boljim dogovorom.
Pojedini američki političari smatraju da bi Tramp trebao odbiti Putinovu ponudu, čime bi Vašington dobio slobodu da poveća svoj arsenal kako bi odgovorio na brzo nuklearno jačanje treće sile – Kine.
Tramp tvrdi da želi postići “denuklearizaciju” s Rusijom i Kinom, ali Peking smatra nerazumnim očekivati da učestvuje u pregovorima o razoružanju s dvije zemlje čiji su arsenali i dalje znatno veći od kineskog.
Od najmračnijih dana Hladnog rata, kada su SAD i Sovjetski Savez prijetili “uzajamno zagarantovanim uništenjem” u slučaju nuklearnog rata, obje strane su sporazume o ograničenju naoružanja smatrale načinom da se spriječe fatalni nesporazumi ili ekonomski iscrpljujuća utrka u naoružanju.
– Ti sporazumi ne samo da ograničavaju broj raketa i bojevih glava, već i obavezuju strane na razmjenu informacija, što predstavlja ključni kanal za razumijevanje namjera, zabrinutosti i pokretača djelovanja druge strane, navela je Darja Dolžikova iz londonskog think-tanka RUSI.
Najgore pretpostavke
Bez novog sporazuma, obje strane bi bile primorane djelovati na osnovu najgorih pretpostavki o tome kakvo oružje druga strana proizvodi, testira i raspoređuje, upozorio je Nikolaj Sokov, bivši sovjetski i ruski pregovarač o kontroli naoružanja.
– To je samoodrživ proces. A nekontrolisana utrka u naoružanju dovodi do ozbiljne destabilizacije – rekao je Sokov.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Rusija i SAD su više puta zamjenjivale i ažurirale sporazume iz doba Hladnog rata koji su ograničavali strateško oružje usmjereno prema gradovima i vojnim bazama druge strane.
Najnoviji takav sporazum, New START, potpisan je 2010. godine između američkog predsjednika Baraka Obame (Baracka Obame) i Dmitrija Medvedeva, bliskog Putinovog saveznika koji je tada obavljao funkciju predsjednika Rusije.
Sporazum ograničava broj raspoređenih strateških bojevih glava na 1.550 po strani, te najviše 700 sistema za njihovu isporuku kopnom, morem ili zrakom, putem interkontinentalnih balističkih raketa, raketa lansiranih s podmornica ili teških bombardera.
Kina napreduje
U međuvremenu, kineski nuklearni arsenal raste bez ikakvih ograničenja sporazumima između Washingtona i Moskve. Kina trenutno raspolaže otprilike 600 bojevih glava, a Pentagon procjenjuje da će ih do 2030. imati više od 1.000.
Dvostranačka komisija američkog Kongresa je 2023. godine upozorila da se SAD suočavaju s “egzistencijalnim izazovom” jer se istovremeno suočavaju s dvije nuklearne sile, Rusijom i Kinom, te da moraju biti spremne na paralelne sukobe.
Među preporukama komisije bilo je i ponovno aktiviranje dijela ili svih strateških nuklearnih bojevih glava koje su povučene iz upotrebe prema New START-u i smještene u rezervne zalihe.
– Bojeve glave već postoje. Rakete postoje. Ne kupujete ništa novo – rekao je bivši visoki američki zvaničnik uključen u politiku nuklearnog naoružanja, koji je tražio anonimnost.
Prema njegovim riječima, eventualno povećanje broja raspoređenih bojevih glava bilo bi “umjereno”. Međutim, Kingston Reif, bivši zvaničnik Pentagona koji sada radi u istraživačkoj organizaciji RAND, izjavio je da bi SAD u krajnjem slučaju mogle “otprilike udvostručiti” broj raspoređenih bojevih glava, dok bi Rusija mogla dodati oko 800. Za značajne promjene, obje strane bi trebale najmanje godinu dana.
Mišljenja podjeljena
U američkim političkim krugovima mišljenja su podijeljena o tome treba li Trump prihvatiti Putinovu ponudu o jednogodišnjem produženju ograničenja.
Na pitanje o Trampovim namjerama, zvaničnik Bijele kuće rekao je:
– Predsjednik će odlučiti o budućem pravcu nuklearne kontrole naoružanja i to će pojasniti u skladu sa svojim rokovima – kazao je.
Dmitrij Medvedev je za list Kommersant izjavio da je Trump nepredvidiv.
– Rusija je spremna na svaki razvoj događaja. Na nove prijetnje našoj sigurnosti odgovorit ćemo brzo i odlučno – poručio je Medvedev.
Izvor: Avaz.ba
