Alarmantni podaci Centralne banke BiH: Krediti postali način preživljavanja građana
Dok se političke rasprave u Bosni i Hercegovini često fokusiraju na javni dug, sve veći finansijski teret osjeća se u svakodnevnom životu građana. Najnoviji podaci Centralne banke BiH za kraj 2025. godine pokazuju da su krediti za mnoge građane postali osnovni mehanizam za preživljavanje, a ne više sredstvo za investicije ili ostvarenje životnih planova.
Ukupna zaduženost domaćih sektora u Bosni i Hercegovini krajem decembra 2025. godine dostigla je 28,69 milijardi konvertibilnih maraka. Od tog iznosa, čak 14,45 milijardi KM odnosi se na kredite stanovništvu.
Kada se taj iznos podijeli sa službenim brojem stanovnika, dolazi se do podatka da svaki građanin BiH, uključujući i djecu, u prosjeku duguje oko 4.650 KM. Ekonomisti, međutim, upozoravaju da bi stvarna zaduženost mogla biti i veća, s obzirom na procjene da je broj stanovnika u zemlji manji od onoga koji koristi zvanična statistika. U tom slučaju dug po glavi stanovnika premašuje 5.000 KM.
Poređenje s 2014. godinom dodatno pokazuje razmjere rasta zaduženosti. Tada su krediti stanovništva iznosili 7,43 milijarde KM, što znači da je za deset godina taj iznos gotovo udvostručen. Istovremeno su cijene rasle pod pritiskom inflacije, dok životni standard nije pratio taj rast, zbog čega su građani sve češće posezali za bankarskim kreditima.
Prema podacima Centralne banke BiH, kreditni rast zabilježen je u svim sektorima, ali je stanovništvo prednjačilo s godišnjim povećanjem zaduženosti od 1,58 milijardi KM.
Predstavnici udruženja potrošača upozoravaju da nagli rast nenamjenskih kredita jasno pokazuje da primanja građana više ne mogu pokriti osnovne troškove života. Kako navode, mnogi građani podižu nove kredite kako bi otplatili stare, ulazeći tako u začarani krug dugova iz kojeg je sve teže izaći.
Ekonomistica Mirjana Orašanin ističe da struktura kredita jasno pokazuje da se novac sve manje koristi za razvoj ili investicije, a sve više za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
„Inflacija godinama smanjuje vrijednost primanja, a krediti su postali način da se premosti jaz između plaća i stvarnih troškova života. To više nije stvar izbora, nego način opstanka“, naglašava Orašanin.
U uslovima stagnacije privrede i neizvjesne ekonomske perspektive, mnogi građani BiH suočavaju se s rastućim finansijskim pritiscima. Za brojne porodice početak mjeseca više ne znači samo plaćanje računa, već i novu borbu s kreditnim obavezama.
