Stručnjaci upozoravaju da bi izmjene zakona mogle dodatno usporiti istrage i povećati rizik od zastare u predmetima korupcije i organizovanog kriminala.
Prijedlog Federalnog tužilaštva da se imovinski cenzus za postupanje Posebnog odjela za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala (POSKOK) poveća sa 100.000 na 500.000 KM otvorio je raspravu o mogućim posljedicama po borbu protiv korupcije u Federaciji BiH.
Dok iz Federalnog tužilaštva tvrde da je cilj rasteretiti POSKOK i omogućiti fokus na najsloženije predmete, pravni stručnjaci upozoravaju da bi vraćanje velikog broja slučajeva kantonalnim tužilaštvima moglo dovesti do dodatnih kašnjenja, gubitka vremena i potencijalnih zastara.
Veliki broj predmeta, najviše iz Sarajeva
Prema dostupnim podacima, od osnivanja Posebnog odjela kantonalna tužilaštva su mu ustupila više od 800 predmeta. Najveći broj, više od 500, stigao je iz Kantonalnog tužilaštva Sarajevo.
Glavni federalni tužilac Munib Halilović obrazložio je prijedlog tvrdnjom da je Posebni odjel preopterećen velikim brojem istraga i kratkim zakonskim rokovima, naglašavajući da izmjene ne predstavljaju opravdanje za rezultate rada ovog odjela.
Međutim, organizacije koje prate rad pravosuđa smatraju da bi promjena nadležnosti mogla proizvesti suprotan efekat. Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH upozorava da bi ponovno prebacivanje predmeta između institucija značilo dodatni gubitak vremena u postupcima koji već godinama traju.
Građani vape za pravdom – poručio je Ožegović.
Stručnjaci upozoravaju na kašnjenja i rizik od zastare
Sličan stav dijele i u Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo. Glavna kantonalna tužiteljica Meliha Dugalija smatra da bi eventualno vraćanje velikog broja predmeta dodatno opteretilo tužioce i moglo ugroziti kontinuitet istraga.
Prema njenim riječima, prije bilo kakvih izmjena potrebno je provesti detaljnu analizu stvarnih kapaciteta kantonalnih tužilaštava, kao i procjenu posljedica koje bi promjena nadležnosti mogla imati na efikasnost krivičnih postupaka.
Advokat i bivši tužilac Adnan Tučić upozorava da se većina predmeta koji bi mogli biti vraćeni nalazi u osjetljivim fazama prijava i predistražnih radnji.
Svaki period u kojem se ne poduzimaju procesne radnje negativno utiče na predmet – ističe Tučić.
Iz Federalnog tužilaštva, s druge strane, poručuju da visina imovinske koristi nije jedini kriterij za određivanje nadležnosti te da će se i dalje procesuirati svi slučajevi za koje postoji osnov sumnje na korupciju ili organizovani kriminal.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje hoće li eventualno povećanje praga na 500.000 KM doprinijeti efikasnijem radu pravosuđa ili će dodatno usporiti procese u kojima javnost godinama očekuje konkretne rezultate i pravosnažne presude.
IZVOR: HAYAT.BA
