Član GSS-a Zenica, načelnik GSS-a RS i alpinistkinja Jelena Simović objašnjavaju šta se dogodilo na najvišem vrhu Evrope i zašto je Elbrus jedna od najopasnijih planina
Petoro planinara iz Zenice poginulo je u subotu tokom uspona na planinu Elbrus u Rusiji. Od sedmočlane ekspedicije preživjele su samo dvije osobe.
Živote su izgubili Meliha Čaušević, Alma Okanović, Denis Okanović, Almir Krivdić i Nermin Talam. Dvoje stradalih bili su članovi Gorske službe spašavanja Zenica, dok je troje bilo članova Planinarskog društva “Vedro”. Nesreću su preživjeli Haris Adilović i Kemal Vidimlić.
O uzrocima tragedije za Hayat.ba govorio je član Gorske službe spašavanja Zenica Munever Aganhodžić.
Prema njegovim riječima, planinare je na tzv. Sedlu zateklo izuzetno jako nevrijeme, koje je, kako smatra, bilo presudno za tragediju.
Ono što želim naglasiti jeste da na ovakve uspone ne bi trebali ići ljudi koji nisu fizički i psihički spremni. Međutim, ova ekipa bila je izuzetno dobro pripremljena. Riječ je o dugogodišnjim planinarima, spasiocima i ljudima koji su tačno znali šta ih očekuje. Zato informacije da su bili amateri ili da su krenuli nespremni jednostavno nisu tačne – kaže Aganhodžić.
Dodaje da je cijela planinarska zajednica još uvijek u šoku.
Još uvijek nismo ni prihvatili činjenicu da ih više nema. To su ljudi s kojima smo godinama dijelili planine, spašavali živote i gradili prijateljstva. Teško je pronaći riječi koje mogu opisati ovu bol – ističe on.
Elbrus krije smrtonosnu zamku
Načelnik Gorske službe spašavanja Republike Srpske Nenad Ikonić podsjeća da Elbrus važi za jednu od najsmrtonosnijih planina svijeta upravo zbog izuzetno promjenjivih vremenskih uslova.
Vrijeme se može promijeniti za svega nekoliko minuta. Udari vjetra dostižu između 50 i 100 kilometara na sat, a upravo su nagle promjene vremena najveća opasnost na ovoj planini – kaže Ikonić.
Navodi da zvanične statistike pokazuju da je u posljednjih dvadesetak godina na Elbrusu život izgubilo između 300 i 600 ljudi, dok godišnje strada između 15 i 30 planinara.
–Godišnje se na Elbrus popne oko 25.000 ljudi. Upravo zbog činjenice da uspon nije tehnički pretjerano zahtjevan, mnogi potcijene njegove opasnosti. Međutim, ova planina krije smrtonosne zamke i za najiskusnije alpiniste. Ova tragedija pokazuje da niko nije pošteđen rizika – naglašava Ikonić.
Vrijeme odlučuje hoćete li doći do vrha
Članica Gorske službe spašavanja Foča i alpinistkinja Jelena Simović, koja se 2018. godine popela na Elbrus i postala prva žena iz Bosne i Hercegovine koja je osvojila vrh viši od 5.000 metara nadmorske visine, kaže da sama planina nije tehnički zahtjevna, ali jeste izuzetno opasna.
Na toj nadmorskoj visini organizam funkcioniše potpuno drugačije. Vremenski uslovi mogu se promijeniti u nekoliko minuta. Sunčano vrijeme vrlo brzo zamijene magla, oluja i snažni udari vjetra, što može biti kobno – kaže Simović.
Prisjetila se da je njena ekspedicija prije završnog uspona dva dana čekala stabilizaciju vremena.
Zahvaljujući dobroj procjeni vodiča i cijelog tima odlučili smo sačekati bolje uslove. Upravo takve odluke često prave razliku između sigurnog povratka i tragedije – naglašava.
Posebno ističe da su je pogodili komentari na društvenim mrežama u kojima su stradali planinari nazvani amaterima.
Ljudi koji planiraju uspon na planinu višu od 5.000 metara nisu osobe koje su slučajno odlučile otići na takvu ekspediciju. Sa fotografija i iz njihovih biografija jasno je da su živjeli planinu, trčali maratone, osvajali brojne vrhove i godinama bili aktivni u prirodi. Možda su prvi put bili na toj visini, ali nikako nisu bili amateri – poručuje Simović.
Dodaje da ju je vijest o tragediji duboko potresla.
Teško sam primila ovu informaciju. Dan ranije sam razgovarala s prijateljima koji su također bili na Elbrusu. Kada sam pročitala vijest, odmah sam ih pokušala kontaktirati. Kasnije sam saznala da su stradali planinari iz Zenice. Ovo je veliki gubitak za cijelu planinarsku zajednicu. Najiskrenije saučešće porodicama poginulih, njihovim prijateljima i svim kolegama planinarima – kaže Simović.
Sagovornici Hayat.ba na kraju poručuju da planinu uvijek treba poštovati, bez obzira na iskustvo.
Naglašavaju da je neophodno koristiti odgovarajuću opremu, imati sredstvo komunikacije, dovoljno hrane i vode, rezervnu odjeću, ne kretati se samostalno te uvijek obavijestiti nadležne ili planinarsko društvo o planiranoj ruti.
Planina je nepredvidiva i upravo zato zaslužuje maksimalan oprez – zaključuju naši sagovornici.
IZVOR: HAYAT.BA
