Izdvajanja za zdravstvo u budžetskim dokumentima Grada Srebrenika povećana su na 150.000 KM godišnje. Analiza Kvantnog studija Srebrenik ukazuje da naredni korak treba biti povezivanje tog novca s konkretnim potrebama građana, dugoročnijim planiranjem i javnim praćenjem rezultata.
Lokalna izdvajanja evidentirana pod funkcijom zdravstva od 2020. do 2023. godine kretala su se između 50.000 i 60.000 KM godišnje. U izmijenjenom planu za 2024. i budžetu za 2025. godinu taj iznos povećan je na 150.000 KM, što u 2025. predstavlja približno 0,55 posto ukupnog gradskog budžeta.
Ovaj rast predstavlja značajan pomak, ali planirani iznos sam po sebi ne pokazuje koliko je novca potrošeno niti kakvu je korist donio građanima. Za potpunu sliku potrebno je pratiti izmjene budžeta, izvršenje i rezultate finansiranih programa.
To je jedna od ključnih poruka analize pripremljene u okviru projekta „Zdravlje u fokusu – građanski nadzor i edukacija o budžetskim izdvajanjima za zdravstvo u Srebreniku“, koji provodi Kvantni studio Srebrenik.
Kadar, prevencija i dostupnost usluga među ključnim potrebama
Analiza budžetskih dokumenata, institucionalni odgovori i konsultacije izdvojili su nekoliko oblasti koje zahtijevaju pažnju: nedostatak zdravstvenog kadra, prevenciju i rano otkrivanje bolesti, modernizaciju opreme te dostupnost usluga stanovnicima udaljenih naselja i ranjivim grupama.
Dom zdravlja ukazuje na nedostatak ljekara specijalista i medicinskih tehničara, zastarjelu opremu i duže liste čekanja za pojedine usluge. Gradska apoteka ističe kadrovska ograničenja, potrebu za modernizacijom i značaj očuvanja apotekarskih depoa u ruralnim sredinama, iako su finansijski nerentabilni.
Poseban prostor za lokalnu podršku prepoznat je u preventivnim programima, zdravstvenoj edukaciji, terenskim uslugama, kućnoj njezi i poboljšanju fizičke pristupačnosti ustanova.
Četiri preporuke za bolje korištenje sredstava
Prva preporuka je da Grad, prije pripreme nacrta budžeta, zajedno s Domom zdravlja, Gradskom apotekom i drugim relevantnim akterima, uz uključivanje potreba građana, utvrdi tri do pet zdravstvenih prioriteta.
Druga preporuka odnosi se na planiranje odabranih prioriteta za period od dvije do tri godine. Takav okvir omogućio bi kontinuitet programa, uz godišnje odluke o finansiranju u skladu s raspoloživim sredstvima.
Treća preporuka je da se prije odobravanja svakog većeg ulaganja jasno utvrde problem koji se rješava, korisnici, nadležnost, troškovi i očekivani rezultat. Kod nabavke opreme potrebno je provjeriti postoje li stručni kadar i sredstva za održavanje te kakav se učinak očekuje na dostupnost pregleda i vrijeme čekanja.
Četvrta preporuka predviđa jednostavno godišnje javno izvještavanje. Građanima bi na jednom mjestu trebalo predstaviti koliko je novca planirano, koliko je potrošeno, za koje namjene i šta je postignuto.
Uspjeh ulaganja treba biti vidljiv građanima
Gradski budžet ne predstavlja ukupnu javnu potrošnju na zdravstvenu zaštitu stanovnika Srebrenika, jer se glavnina zdravstvenog sistema finansira iz drugih izvora. Lokalne intervencije zato je potrebno uskladiti s nadležnostima Grada i planovima zdravstvenih ustanova.
Ključni cilj predloženih promjena jeste da se uspjeh ulaganja procjenjuje kroz konkretnu korist: dostupnije usluge, veći obuhvat preventivnim programima, kraće čekanje i bolju podršku građanima kojima je pristup zdravstvenoj zaštiti otežan.
