Reformska agenda koja je potrebna za dobijanje novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije nije usvojena, zbog ฤega je Bosna i Hercegovina, barem zasad, izgubila 70 miliona eura iz ove inicijative iz Brisela.
Prema informacijama do kojih je doลกao Klix.ba, dokument je uz odreฤene izmjene usvojen u utorak i poslan na potvrdu svim kantonima u Federaciji BiH, vlastima u Republici Srpskoj i Brฤko Distriktu.
Kako je objavila Borjana Kriลกto, predsjedavajuฤa Vijeฤa ministara BiH, na potvrdu se ฤekalo vlasti u ฤetiri kantona i Brฤko Distriktu.
Tokom utorka je doลกla saglasnost iz Brฤko Distrikta, a zatim se ฤekalo na Unsko-sanski, Srednjobosanski, Tuzlanski i Zeniฤko-dobojski kanton. Premijeri ovih kantona, prema saznanjima portala Klix.ba, traลพili su do narednog jutra, odnosno srijede, da daju svoj stav o usaglaลกenom dokumentu.
Izvor blizak Radnoj grupi koju je formiralo Vijeฤe ministara BiH za Klix.ba kaลพe da je neformalni rok bio do 9:30 sati, ali su premijeri ova ฤetiri kantona traลพili dodatno produลพenje roka, a razlog je bio opลกirnost dokumenta i ฤinjenica da je bilo malo vremena za neku ozbiljniju analizu.
Novi rok, kako kaลพe naลก izvor, bio je do 12 sati, pa je i taj probijen. Kantoni koji nisu dali svoju saglasnost su isprva traลพili dodatni rok do kraja dana, koji nije prihvaฤen. Uslijedila je “uslovna saglasnost” premijera iz ova ฤetiri kantona, ลกto je Vijeฤe ministara BiH interpretiralo kao glas “protiv.”
Jedan od problema, kako saznaje Klix.ba, bio je i u projektima koji su predviฤeni za razliฤite nivoe vlasti u BiH. Kako nam je otkriveno, ovom tranลกom nisu predviฤeni projekti u veฤini kantona u FBiH, veฤ je novac bio predviฤen za projekte u RS-u i u tri kantona unutar drugog bh. entiteta.
Tahir Lendo, premijer Srednjo-bosanskog kantona, u izjavi za Klix.ba kaลพe da saglasnost, izmeฤu ostalog, isprva nije stigla zbog stvari koji se nalaze u novom dokumentu koji je stigao od Radne grupe.
“Radi se o neprincipijelnim promjenama, i to drastiฤnim, na koje nismo mogli pristati. To veฤ izlazi iz ustavnih okvira BiH”, rekao je Lendo za naลก portal.
Kaลพe da je rijeฤ o “prijenosu nadleลพnosti s Vijeฤa ministara BiH na entitetska ministarstva”, te da je to “apsolutno neprihvatljivo.”
Ono ลกto je vaลพno naglasiti jeste da je, za razliku od inicijalnih izvjeลกtaja o 113 mjera, na stolu za dogovor bilo 112 mjera te da se, prema saznanjima Klix.ba, nije uopลกte raspravljalo o jedinstvenom broju za hitne sluฤajeve u BiH.
Treba reฤi da je na kraju usaglaลกeno 110 mjera, a na stolu je ostalo pitanje Ustavnog suda BiH i naฤina odluฤivanja u Vijeฤu za drลพavnu pomoฤ, odnosno ukidanje entitetskog veta. Kriลกto je navela da “postoji tehniฤki dogovor” za ove dvije mjere, ali nije pojasnila o ฤemu se taฤno radi.
Ipak, za razliku od prvog poslanog dokumenta, koji je bio gruba verzija uz brojne primjedbe raznih nivoa vlasti u BiH, a najviลกe iz entiteta RS, ovdje se radilo o potpunoj verziji bez komentara.
Visoki zvaniฤnici u bh. vlasti nadali su se da ฤe EU ovu Reformsku agendu prihvatiti, bez obzira na dvije neusaglaลกene mjere, i โosloboditiโ 70 miliona eura za naลกu zemlju, odnosno prvu tranลกu od ukupno milijardu eura koliko je za BiH planirano kroz EU Plan rasta.
Naลพalost, dokument nije usaglaลกen i dokument neฤe biti poslan u Brisel, zbog ฤega je, barem po trenutnim informacijama, ostala bez prve tranลกe iz EU Plana rasta.
Kako za Klix.ba kaลพu iz Delegacije EU u BiH, Brisel stoji iza pokuลกaja bh. vlasti da konaฤno rijeลกe ovo pitanje i da se “potpuna Reformska agenda” poลกalje. Ipak, nisu nam mogli reฤi da li bi bio prihvaฤen dokument koji nema usaglaลกene sve mjere, rekavลกi kako bi bilo “nezahvalno komentarisati hipotetske situacije.”
Naglaลกavaju i da poenta Plana rasta nije samo u novcu, veฤ i u brojnim pozitivnim reformama koji bi BiH morala izvrลกiti ako se dokument u potpunosti usvoji, a koje bi znaฤajno poboljลกale ekonomski i privredni status naลกe zemlje.
Navode i primjer usaglaลกavanja trลพiลกta u BiH s pravilima zajedniฤkog trลพiลกta u EU, ลกto je svakako cilj naลกe zemlje kao drลพave kandidatkinje za ฤlanstvo.
Vrijedi podsjetiti na ฤinjenicu da ako 70 miliona eura bude izgubljeno, taj novac ฤe se podijeliti meฤu drลพavama koje su Reformske agende na vrijeme poslale, a rijeฤ je o Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Albaniji i Kosovu.
Izvor: Klix.ba
