Divlje svinje i ove godine prave probleme poljoprivrednicima u Tuzlanskom kantonu koji na razne načine pokušavaju zaštiti svoje usjeve te pozivaju nadležne da hitno reaguju. U suprotnom, na farmama neće biti dovljno hrane za stoku što dalje prijeti zatvaranjem poljoprivrednih gazdinstava.
Pšenica, ječam, zob, trikal, kukuruz su uglavnom žitarice koje se uzgajaju u TK. Svake godine njih ugrožava divljač. Ove godine je došlo do eskaliranja broja divljih svinja na području kantona, naročito na području Lukavca, Živinica, Gračanice, Doboj Istoka i Gradačca. Zbog nastalih šteta prijeti gašenje većeg broja farmi jer se štete mjere u hekatarima. Naročito je napadnut silažni kukuruz i drugo krmno bilje koje je osnova za hranidbu stoke, posebno muznih krava i tovne junadi.
Veliku glavobolju divlje svinje su zadale porodici Glibanović iz Živinica koja ima farmu krava, veliki je proizvođač mlijeka te stoga mora obezbijediti neophodnu hranu za stoku. Nažalost, sve teže.
“Sve parcele koje su na meti divljih svinja ću morati napustiti i prestati sijati silažni kukuruz, ali gdje naći nove površine za zasijavanje kada više nema sigurne parcele u koju neće doći divlja svinja? Nekih 100 m od moje farme je preko 2 ha kukuruza. Na te parcele su dosšlee divlje svinje i siguran sam da će mi poslije skidanja tih parcela, doći i na jamu za silažu koja je 20 m od mog dvorišta i farme. Lično sam imao susret ovih večeri sa divljim svinjama i zaprepašten sam njihovom velićinom i masom, sigurno su imale preko 200 kg i veoma su agresivne i opasne po život građana nasih sela”- ispričao nam je Eldin Glibanović koji je i predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka TK. On dodaje da i oni drugi poljoprivrednici godinama apeluju na nadležna minstarstva i institucije da učine nešto da zaštite poljoprivrednike. Međutim, nema sluha da se ovaj problem riješi i do dan danas niko ništa konkretno nije poduzeo da zaštiti proizvođače. Pored iscrpljujućeg rada na farmi od najmanje deset sati, poljoprivrednici su primorani biti u kukuruzi do kasnih jutarnjih sati kako bi sačuvali koliko-toliko kukuruze riskirajući vlastito zdravlje.
“Siguran sam da će uskoro i građani direktno biti ugroženi na ulicama kada nestane hrane u selima. Ovo je trenutno problem koji ima 90% farmera FBIH. U mom selu je dosta manjih proizvođača ugasilo svoje proizvodnje i prestalo sijati kukuruze jer uložiti velike novce i boriti se sa vremenskim prilikama da bi odgojili taj kukuruz i da ti divlja svinja uništi, to je svjesno propadanje”- mišlljenja je naš sagovornik.
On podsjeća da su zemlje okruženja divlju svinju proglasile štetočinom i imaju pravo vršiti odstrel u bilo koje doba godine bez obzira da li je otvoren lov ili nije.
“Šta naši političari čekaju, pitanje je zadnjih pet godina. Hoće li ugasiti i ovo malo domaće proizvodnje i da budemo totalni ovisnici o uvozu hrane i milosti tuđe ruke? Za 40 godina rada moje farme je bilo i uspona i padova i problema i nismo padali nego smo nastavljali dalje i nijednog trenutka nisko razmišljali o gašenju nase proizvodnje i odlaskom iz naše BiH. Ali ovaj trenutni problem sa divljim svinjama me obeshrabruje. Ne zbog težine posla na farmi, već zbog brige hoćemo li moći prouzvesti i sačuvati dovoljno kabaste hrane za krave. Sve ovo me dovodi do razmišljanja da zatvorim svoju farmu i pronađem neki drugi posao koji mi neće zadavati ovoliko glavobolje i rada i danu i noću”- ogorčeno kaže ovaj poljoprivrednik.
Da bi se ovaj problem bar pokušao riješiti potrebno su izmjene Zakona o lovstvu FBiH po kojem je trenutno divlja svinja zaštićena divljač. Ukoliko se uoči povećanje broja određene vrste divljači, na zahtjev lovačkih društava, Federalno ministarstvo poljoprivrede može odobriti dodatni odstrel.
Na području TK planirane kvote izlova povećane sa 474 komada divljih svinja u 2021/22 na 930 komada divljih svinja u 2023/24 lovnoj sezoni. Nekoliko lovačkih društava je upućivalo zahtjeve za dodatni odstrel koje je odobravalo federalno ministarstvo. Međutim, zbog bujne vegetacije i zabrane korištenja lovačkih pasa u ljetnom razdoblju, dodatni odstrel teško je provediv i samo je Lovačko društvo “Tuzla” uspjelo ispuniti kvotu. Resorno kantonalno ministarstvo je prošle godine donijelo naredbu o vršenju ophodnje, ali nije dozvoljen izlov divljih svinja zbog lovostaja. Ukoliko bi lovac izvršio odstrijel, prijeti mu novčana kazna te oduzimanje lovačke licence. Zbog toga lovci izbjegavaju izlazak na teren u razdoblju kada na terenu nastaju najveće štete.
Razne metode zastrašivanja, plinski topovi, razne naprave za proizvodnju zvuka idruga sredstva ne daju efekta jer se divlje svinje na njih vrlo brzo priviknu. te je potreban hitna reakcija, upozoravaju poljoprivrednici. Nažalost, oni teško da nogu naplatiti štete načinjenje na njihovim imanjima jer uvjetuju da zemljište mora biti ograđeno. S obzirom da većina njih koristi državno zemljište, zabranjeno je ograđivanje. Na kraju, federalni Zakon o lovstvu omogućava poduzimanje dodatnog odsrela divljači u situacijama kada postoji opasnost po ljude ili materijalna dobra, a rješenje donosi Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Izvor: balans.co.ba/Nataša Tadić
