Sudeći prema podacima koje je objavio Copernicus, komponenta za posmatranje Zemlje svemirskog programa Evropske unije, prosječna temperatura zraka iznosila je 16,91 stepeni Celzijusa što protekli juli svrstava u drugi najtopliji mjesec ikada.
U poređenju sa julom prošle godine, kada je prosječna temperatura zraka iznosila 16,95 stepeni, ovo su najtopliji mjeseci u historiji.
Ali, protekli juli je postavio još jedan rekord.
“Vidjeli smo dva najtoplija dana ikada zabilježena. Dakle, juli je također bio rekordan mjesec na svoj način, čak i ako je prosjek za cijeli mjesec nešto niži od onog za juli 2023.”, objašnjava Julien Nicolas, klimatolog u Copernicus-u.
Ovim podacima okončan je ciklus od 13 uzastopnih mjesečnih rekorda globalnih temperatura, koji je započeo u junu prošle godine. Međutim, za stručnjake iz programa Copernicus, razlika između indikacija uočenih između 2023. i 2024. je toliko mala da ne dovodi u pitanje cjelokupni kontekst globalnog zagrijavanja.
“Posljedice globalnog zagrijavanja nisu počele na početku ove serije (od juna 2023.). Mi ih posmatramo već dugi niz godina i kraj ove serije zapisa neće označiti kraj posljedicama globalnog zagrijavanja”, upozorava Julien Nicolas.
Za klimatologa postoji objašnjenje za visoke temperature posljednjih mjeseci. Julien Nicolas ističe da se ovaj globalni uspon poklapa s razvojem fenomena El Niño u Pacifiku, koji teži zagrijavanju površine okeana i planete.
Međutim, fenomen El Niño je okončan prije nekoliko mjeseci. Pacifik je sada u neutralnom vremenu prije dolaska La Niñe, fenomena suprotnog El Niñu, u narednim mjesecima.
“Činjenica da vidimo temperature koje su nešto niže od onih koje smo uočili prije godinu dana dio je ove tranzicije između toplijih od prosjeka uslova u ekvatorijalnom Pacifiku koji su povezani s El Niñom i hladnijih od prosjeka koji se očekuju pred kraj godine”, napominje Julien Nicolas, piše Euronews.
