Vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine najavom fiskalnih reformi obrušila se na nevladin sektor u našoj državi koji je na klimavim nogama već dugo vremena. Teme poput ove nemaju svoje mjesto u javnom diskursu koje zaslužuju i stoga smo kao dio ad hoc projekta, koji podržava Ministarstvo vanjskih poslova Norveške, skupa sa SMART Balkan – Civilnim društvom za povezan Zapadni Balkan, odlučili istražiti utjecaj fiskalne reforme na REaktiv iz Zenice, koji više od deset godina kreira različite programe i aktivnosti za mlade.
Piše: Amer Bahtijar/ Tačno.net
Uprkos teškom položaju NVO sektora u Bosni i Hercegovini, i dalje postoje oni koji imaju istrajnost u pružanju prostora, sigurnosti i prilika mladim ljudima. Postojanje organizacija kao što je ova sigurno je jedan od preduslova za pokretanje promjene koja se temelji na obrazovanju i targetiranju pravih problema s kojima se suočava bosanskohercegovačko društvo. Jedna od takvih organizacija je i Omladinsko udruženje REaktiv iz Zenice koje kao glavni cilj ima jačanje omladinskog aktivizma i angažmana u društvu.
Njihova priča je počela skromno, uz dozu neizvjesnosti i bez konkretne infrastrukture, kao i kod većine nevladinih organizacija na prostoru Bosne i Hercegovine.
„Najveći izazov na samom početku bio je nedostatak znanja i iskustva. Upornošću, mladalačkom znatiželjom, ali i hrabrošću uspjeli smo se nametnuti kao relevantan partner u lokalnoj zajednici. Postojali su i drugi problemi, ali koje smo rješavali upravo zahvaljujući znanju i iskustvu koje smo stjecali tokom cijelog tog procesa. Na samom početku udruženje nije imalo nikakvu infrastrukturu, sisteme rada, planove, ili bilo šta drugo. Postojala je samo volja i entuzijazam, ali očigledno je i to dovoljno na početku kako bi priča nastavila trajati“, objašnjava nam Aldin Alić, osnivač udruženja REaktiv iz Zenice.
Pozicioniranje u lokalnog zajednici kao relevantan akter u ovom domenu nije bio lak zadatak. Ono što je bilo ključno u samim počecima jest izgradnja povjerenja i razbijanje sumnje koja nekako prirodno postoji u lokalnim zajednicama kada je riječ o NVO sektoru u našoj državi. Bitnu ulogu u razbijanju sumnje odigrala je Gradska uprava Zenice, koja je ustupila prostor za potrebe mladih, a redovno finansiranje je također jedan pozitivan aspekt koji olakšava djelovanje.
Pored lokalne podrške, za određen dio njihovih aktivnosti finansije su dolazile od međunarodnih donatora. Nažalost, obustavljanje ovih izvora REaktiv iz Zenice dovelo je u nepovoljan položaj, i kao i kod drugih nevladinih organizacije u ovom momentu, te je i ovo udruženje iz Zenice moralo revidirati planove za 2025. godinu. Danas udruženje REaktiv ima uposlenu samo jednu osobu na ugovoru o radu s punim radnim vremenom.
„U protekle tri godine najznačajniji donatori bili su Ambasada SAD-a i USAID, ali od februara ove godine svi projekti koji su finansirani od ovih donatora su obustavljeni, što je zajedno s Uredbom Vlade Federacije BiH o minimalnoj plati značajno utjecalo na naš rad. S obzirom na to da je riječ o lokalnom udruženju koje ima ograničene ljudske kapacitete, gubitak najvećeg donatora i povećanje fiksnih troškova uzrokuje da doneseni planovi moraju biti revidirani. Trenutno smo upravo u toj fazi gdje radimo prilagodbu u okviru našeg tima kako bismo nastavili uključivati mlade u procese kreiranja aktivnosti za njih“, objašnjava nam Alić.
Po Alićevim tvrdnjama, lokalna vlast je uradila sasvim dovoljno i red je na vlast kantonalnog i federalnog nivoa za pokazivanje interesovanja za pitanje nevladinih organizacija koje su pogođene fiskalnom reformom i drugim neočekivanim okolnostima.
„Da bi takvi prostori dugoročno bili održivi i na raspolaganju mladima, neophodno je veće učešće svih nivoa vlasti, posebno u ovim okolnostima kada se i najveći donator povukao. Moguće je da će se drugi donatori privremeno uključiti i podržati programe koji su finansirani od USAID-a, ali dugoročno je neophodno da prostore za mlade podržavaju različiti nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini. Modeli kako uspostaviti finansiranje postoje, a mi u narednom periodu planiramo započeti razgovore s predstavnicima ovih nivoa vlasti kako bismo pronašli zajedničko rješenje koje će osigurati postojanost, a onda pratiti i opravdanost postojanja ovih prostora za mlade“, ističe Alić.
Posebna problematika u cijeloj fiskalnog reformi Federacije BiH je način donošenja ove odluke. I iz REaktiva se slažu da je povećanje minimalne plate više nego potrebno, međutim način na koji je ono provedeno je katastrofalan. U razgovoru za Tačno.net Alić ističe Njemačku kao primjer, gdje su slične mjere najavljene dvije godine unaprijed s postepenom primjenom. Sigurno je da su mnogi bili i više nego iznenađeni ovakvim potezom, što je dovelo do gašenja mnogih obrta, firmi i nevladinih organizacija.
Na pitanje s kakvim izazovima se REaktiv sada suočava, od Alića smo dobili sljedeći odgovor:
„Najveći izazov sada predstavljaju ljudski kapaciteti jer smo gubitkom ključnog donatora, ali i povećanjem ovih fiksnih troškova bili primorani smanjiti naš tim, što se automatski odražava na operativni rad i djelovanje na terenu. Pored ovih izazova, primjetno je da nedostaje nove mlade pokretačke snage u društvenom aktivizmu. U formalnim sistemima obrazovanja, u kućama, a onda i među mladima se ne priča o djelovanju u korist društva kao nečemu što je dio obaveza nas kao građana. Kao posljedicu toga dobijemo vrlo mali broj mladih, u ovom slučaju mislim na mlade između 16 i 19 godina, koji samoinicijativno pokazuju želju za društvenim angažmanom, za borbu protiv nepravde. Druga ozbiljna posljedica je pasivizacija društva. Sve zajedno čini nas letargičnim i nesigurnim da možemo promijeniti bilo kakvo stanje. Tako da, ako mlada osoba pokaže interes za društvenim angažmanom, mi kao roditelji, nastavnici, omladinski radnici ne smijemo to sputavati, nego bismo trebali njegovati. Sutra će ta mlada osoba potencijalno za sve nas napraviti bolje društvo.“
Ono što je posebno pogodilo nevladin sektor jest da on uopšte nije uključen u pomoć koju je Vlada Federacije BiH osigurala. Ironija je još veća ako uzmemo u obzir da je ovdje riječ o neprofitnim organizacijama od kojih društvo ima veliku korist, ali nažalost na našim prostorima ovakve aktivnosti još uvijek nisu prepoznate kao ključne.
Ako dodamo i to da nevladin sektor trenutno uopšte nema predstavnika koji bi služio kao posrednik na relaciji Vlada FBiH – NVO, stvar postaje još kompleksnija. S druge strane, Udruženje poslodavaca FBiH, koje je jedino i uključeno u dogovore, nije udruženje koje zastupa NVO sektor i samim tim ne predstavlja niti može predstavljati NVO.
Potrebno je razumijevanje društvenog utjecaja koje ustvari NVO sektor ima, a koje očigledno ne postoji.
