Grupa poduzetnih žena je u predgrađu Mostara odlučila pokazati sugrađanima kako se proizvodi “crno zlato”, dok se istovremeno štedi novac, te značajno smanjuje količina otpada.
Odlučile su da velike količine biološkog otpada iz domaćinstva i vrtova, koji inače završava na zloglasnoj gradskoj deponiji Uborak, iskoriste kao sirovinu.
“Ja sam iznosila smeće dva puta sedmično. A sad samo jednom sedmično, i to samo plastiku”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Samija Grbić iz Gnojnica, južnog mostarskog predgrađa.
Ona je članica Udruženja žena Vrba iz ovog naselja, koje učestvuje u projektu “Otpad nije smeće – nauči kompostirati”. Nabavili su 21 komposter koji u ovom naselju služi za proces kompostiranja, odnosno pretvaranje biološkog otpada u kvalitetno đubrivo za organski uzgoj hrane.
Biološki otpad je svaki otpad biljnog porijekla, poput kore oguljenog voća i povrća ili ostataka hrane iz kuhinje, odnosno otpad iz vrtova poput korova, pokošene trave ili lišća. Jednostavnim i prirodnim procesom truljenja, ovaj otpad se u komposterima pretvara u organsko đubrivo ili “crno zlato”.
Medina Gosto, predsjednica Udruženja žena “Vrba”, kaže za RSE da su razmatrali šta bi bilo najkorisnije da urade za lokalnu zajednicu. Pošto žive u predgrađu gdje većina stanovnika ima bašte i proizvodi dosta biološkog otpada, došli su na ideju da pokušaju osigurati kompostere i edukaciju o kompostiranju.
Kaže da su istražili i analizirali situaciju u naselju i shvatili da su na pravom tragu.
“Došli smo do rezultata da ljudi jesu odlagali u ćoškovima svojih bašta malo tog biološkog otpada, trave ili lišća, ali ne i otpatke od hrane, voća i povrća, pa to većinom završava u smeću, što nije dobro”, izjavila je Gosto za RSE.
Gosto je objasnila je proces kompostiranju organskog otpada u principu vrlo jednostavan i lagan.
“Mi tu odlažemo svo voće, povrće, koje smo ogulili. Bananu, bilo koju voćku, krompir, sve to možemo odložiti u komposter. Treba slagati po nekom redoslijedu. Na dno ide sloj sitnih grančica, pa onda sloj lišća, pa zatim idu ostaci od voća i povrća. Potom, kad pokosimo travu, obavezno onda to pospemo preko i nakon nekog vremena, malo izmiješamo. Ako vidimo da je previše vlažno opet dodamo malo suhe trave, i sve tako. Jednostavno, mora imati određenu vlažnost da bi se to razgrađivalo”, objasnila je Gosto za RSE.
Gosto kaže da 95 posto ljudi uopće nije upoznato sa kompostiranjem niti su ikad kompostirali, te da je stoga pokrenut projekat “Otpad nije smeće – nauči kompostirati“. Objašnjava da se kompostiranjem dobije kvalitetan kompost, koji se koristi u bašti za đubrenje voća, povrće ili cvijeća. Prilikom korištenja, kompost se miješa sa zemljom u odnosu jedan naprema tri.
Utvrđeno je da deponija zagađuje zrak, tlo i vodu te da se tu godinama nezakonito odlaže komunalni, životinjski i medicinski otpad, kao i da vlasti bez odgovarajućih dozvola jednostrano rade na proširenju postojeće deponije. Više puta su mještani blokirali odlaganje smeća na deponiju a slučaj je više puta bio i na sudu.
Kantonalni sud u Sarajevu je u decembru 2022. godine poništio okolinsku dozvolu, koju je deponiji izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Mještani tvrde i da vlasti koriste Plan prilagođavanja za deponiju iz 2021. godine samo kako bi produžile rad deponije, umjesto da rade na pronalasku nove lokacije za deponiju.
Sa druge strane, gradske vlasti Mostara tvrde da mještani stalnim sudskim tužbama onemogućavaju realizaciju projekta sanacije deponije.
