Iako je tokom perioda od januara 2023. do marta 2025. godine formalno dokumentovano svega nekoliko slučajeva digitalnih napada na medije u Tuzlanskom kantonu, njihova priroda i posljedice ukazuju na ozbiljan problem cyber sigurnosti i nedovoljnu institucionalnu zaštitu novinara.
To pokazuje Izvještaj o digitalnim napadima na novinare i medije u Tuzlanskom kantonu (2023–2025), izrađen u okviru projekta „Sigurnost novinara na digitalnim platformama“, koji je implementirao Primat plus d.o.o.
Analizom je obuhvaćeno deset medijskih kuća, pri čemu su tri medija potvrdila da su bila meta digitalnih napada. Dokumentovana su tri slučaja koji uključuju hakovanje Facebook stranica, pokušaje kompromitacije Gmail i YouTube naloga, kao i napade na kompletne digitalne resurse medijskih organizacija. Posebno zabrinjava činjenica da nijedan od ovih slučajeva nije prijavljen policiji ili tužilaštvu, niti je dobio institucionalni epilog.
Prema autorima izvještaja, lokalni mediji danas gotovo u potpunosti zavise od digitalnih platformi poput Facebooka, YouTubea i Gmaila, koje predstavljaju ključne kanale za distribuciju sadržaja i ostvarivanje prihoda. Upravo ta zavisnost dodatno povećava njihovu izloženost cyber prijetnjama, dok ograničeni tehnički i kadrovski kapaciteti otežavaju adekvatnu zaštitu.
Izvještaj donosi i konkretne primjere napada. Među dokumentovanim slučajevima nalaze se hakovanje Facebook stranice Radija Srebrenik, napad na kompletne digitalne resurse NTV Jata te kompromitacija Facebook naloga Tatabrada.tv uz pokušaje preuzimanja Gmail i YouTube naloga, što je predstavljalo direktnu prijetnju gašenju YouTube kanala, gubitku video arhive i monetizacije.
Analiza također pokazuje da nijedan od analiziranih medija nema formalno uspostavljen krizni plan za digitalne incidente, dok na lokalnom i kantonalnom nivou ne postoje jasno definisani mehanizmi za reagovanje na cyber napade usmjerene prema medijima. Digitalni napadi se često doživljavaju kao „sastavni dio posla“, zbog čega brojni incidenti ostaju neprijavljeni.
Autori upozoravaju da bi, ukoliko se ovakav trend nastavi, moglo doći do povećanja učestalosti napada, trajnog gubitka digitalne arhive, jačanja autocenzure među novinarima te dodatnog narušavanja povjerenja javnosti u medije. Kao ključne preporuke navode uvođenje dvofaktorske autentifikacije (2FA), razvoj sigurnosnih protokola, redovan backup podataka, uspostavljanje specijalizovanih procedura za cyber napade na medije te jačanje institucionalne i pravne podrške novinarima.
Izvještaj predstavlja prvi sistematski pokušaj dokumentovanja digitalnih napada na medije u Tuzlanskom kantonu i trebao bi poslužiti kao osnova za budući monitoring, unapređenje sigurnosnih politika i razvoj efikasnijih mehanizama zaštite novinara u digitalnom okruženju.
