Digitalni prostor postao je neizostavan dio rada savremenih medija, ali istovremeno i jedno od najrizičnijih okruženja za novinare. Dok se javnost uglavnom fokusira na fizičke prijetnje i verbalne napade na medijske radnike, cyber napadi sve češće ostaju nevidljivi, iako njihove posljedice mogu biti jednako ozbiljne – od gubitka pristupa društvenim mrežama i YouTube kanalima do trajnog brisanja arhive, prekida rada redakcija i finansijskih gubitaka.
Na ovaj problem upozorava Izvještaj o digitalnim napadima na novinare i medije u Tuzlanskom kantonu za period 2023–2025. godine, koji predstavlja prvo sistematsko istraživanje ove vrste u Bosni i Hercegovini. U okviru istraživanja analizirano je deset lokalnih medija, a tri redakcije potvrdile su da su bile meta ozbiljnih digitalnih napada.
Iako se broj dokumentovanih slučajeva na prvi pogled ne čini velikim, autori izvještaja naglašavaju da je riječ o incidentima koji su imali ozbiljne posljedice po svakodnevni rad medija. Napadi su uključivali hakovanje Facebook stranica, pokušaje preuzimanja Gmail i YouTube naloga, kao i napade na kompletnu digitalnu infrastrukturu pojedinih redakcija.
Digitalni identitet medija danas vrijedi više nego ikada
Za većinu lokalnih medija Facebook stranice, YouTube kanali i e-mail nalozi više nisu samo alati za komunikaciju, već ključni resursi za distribuciju informacija, ostvarivanje prihoda od oglašavanja i izgradnju povjerenja publike.
Gubitak pristupa jednom nalogu može značiti višegodišnji gubitak sadržaja, prekid komunikacije s desetinama hiljada pratilaca, pad prihoda od monetizacije i ozbiljno narušavanje kredibiliteta medija.
Upravo zbog toga digitalni napadi više nisu samo tehnički problem, već pitanje slobode medija i prava javnosti da bude pravovremeno informisana. Izvještaj pokazuje da lokalni mediji raspolažu ograničenim tehničkim i kadrovskim kapacitetima, dok većina redakcija nema stalnu IT podršku niti razvijene sigurnosne procedure.
Tri slučaja koji pokazuju ozbiljnost problema
Među dokumentovanim incidentima nalazi se hakovanje Facebook stranice Radija Srebrenik, zbog čega redakcija privremeno nije mogla komunicirati sa svojom publikom niti objavljivati sadržaje.
Još ozbiljniji bio je napad na kompletnu digitalnu infrastrukturu NTV Jata, gdje je postojao realan rizik od gubitka podataka i prekida rada medija.
Treći slučaj odnosio se na Tatabrada.tv, gdje je osim kompromitacije Facebook naloga zabilježen i pokušaj preuzimanja Gmail naloga povezanog s YouTube kanalom. Budući da je isti Gmail korišten za upravljanje kompletnim YouTube sadržajem, postojala je ozbiljna opasnost od gašenja kanala, gubitka video arhive i monetizacije.
Napadi se ne prijavljuju institucijama
Jedan od najzabrinjavajućih zaključaka istraživanja jeste činjenica da nijedan dokumentovani slučaj nije prijavljen policiji niti tužilaštvu. Nije pokrenut nijedan sudski postupak, dok je samo jedan incident djelimično riješen uz pomoć same digitalne platforme.
Takvi podaci ukazuju na nedovoljno povjerenje medija u postojeće institucije, ali i na činjenicu da u Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoje jasno definisani mehanizmi za postupanje u slučajevima cyber napada na novinare i medijske kuće.
Potrebna sistemska zaštita
Autori izvještaja upozoravaju da se digitalni napadi često doživljavaju kao “normalan dio posla”, zbog čega brojni incidenti ostaju neprijavljeni i nedokumentovani. Takav pristup dodatno ohrabruje napadače i povećava rizik od novih incidenata.
Kao prioritetne mjere preporučuju uvođenje dvofaktorske autentifikacije (2FA), redovne sigurnosne kopije podataka, izradu kriznih planova za digitalne incidente, edukaciju novinara o cyber sigurnosti te uspostavljanje specijalizovanih procedura unutar nadležnih institucija za zaštitu medija od digitalnih prijetnji.
Digitalna sigurnost postaje pitanje demokratije
Sve veća zavisnost medija od digitalnih platformi znači da svaki uspješan cyber napad može imati posljedice koje daleko nadilaze jednu redakciju. Kada medij izgubi mogućnost objavljivanja informacija ili pristup višegodišnjoj arhivi, šteta nije samo finansijska – ugroženo je i pravo građana na pravovremene i pouzdane informacije.
Zbog toga autori zaključuju da digitalna sigurnost novinara više ne može biti posmatrana isključivo kao tehničko pitanje, već kao sastavni dio zaštite slobode medija i demokratskog društva. Izvještaj bi trebao predstavljati polaznu osnovu za razvoj efikasnijih politika, jačanje institucionalne zaštite i stvaranje sigurnijeg digitalnog okruženja za rad novinara u Bosni i Hercegovini.
