Ukidanje gotovine nije u planu Evropske unije ni Evropske centralne banke, ali sve rjeđe korištenje novčanica i kovanica otvara pitanja o privatnosti, dostupnosti novca i zavisnosti Evrope od stranih platnih sistema.
Njemačka je tokom 2025. godine prvi put zabilježila da su građani češće plaćali karticama i drugim bezgotovinskim metodama nego gotovinom. Istovremeno se smanjuje broj bankomata i poslovnica banaka, dok pojedine prodavnice sve češće prihvataju isključivo digitalna plaćanja.
Analiza bavarskog javnog servisa BR pokazuje da ne postoje planovi za ukidanje gotovine, uprkos teorijama koje se šire društvenim mrežama i pojedinim internetskim kanalima. Evropska centralna banka priprema novu seriju euronovčanica, dok Evropska unija radi na pravilima kojima bi trgovci i u budućnosti bili obavezni prihvatati gotovinu.
Predstavnik njemačke Bundesbanke Matthias Callen naveo je da u Njemačkoj postoji široka politička saglasnost o potrebi očuvanja gotovinskog plaćanja. Nijedna značajnija politička stranka u toj zemlji ne zagovara potpuno povlačenje novčanica i kovanica iz upotrebe.
Ipak, dostupnost gotovine postaje sve slabija. Broj bankomata i bankarskih poslovnica opada, a velike platne kompanije snažno promovišu kartice, mobilne aplikacije i druge digitalne načine plaćanja. Time se postepeno smanjuje mogućnost građana da slobodno biraju kako će plaćati.
Održavanje sistema gotovine ima visoke troškove. Kovanje i štampanje novca, njegovo skladištenje i transport godišnje koštaju milijarde eura. Gotovinske transakcije često se povezuju i s neprijavljenim radom, pranjem novca i poreznim gubicima.
Ekonomska psihologinja Julia Pitters upozorava da se pritom zanemaruju koristi koje gotovina donosi društvu. Istraživanja pokazuju da građani pažljivije raspolažu novcem kada ga fizički imaju u rukama, jer lakše prate koliko su potrošili.
Gotovina je posebno važna djeci, starijim osobama, građanima koji slabije koriste digitalne tehnologije i ljudima bez bankovnog računa. Njena prednost je i veći stepen privatnosti, jer digitalna plaćanja ostavljaju podatke o mjestu, vremenu i vrsti kupovine.
Ti podaci mogu biti vrijedni bankama, platnim platformama i drugim kompanijama koje učestvuju u obradi transakcija. Kod gotovinskog plaćanja ne postoji isti nivo praćenja potrošačkih navika.
Ni digitalna plaćanja nisu besplatna. Naknade za korištenje kartica u početku plaćaju trgovci, ali se ti troškovi često ugrađuju u cijene proizvoda i usluga. Ekonomisti upozoravaju da bi naknade mogle dodatno porasti ukoliko gotovina prestane biti stvarna alternativa.
Dodatni problem predstavlja zavisnost evropskog tržišta od američkih kompanija Visa, Mastercard i PayPal. Pitters upozorava da bi politička odluka o ograničavanju njihovog poslovanja mogla izazvati ozbiljne poremećaje u evropskom platnom prometu.
Potrebu za očuvanjem gotovine pokazale su i krizne situacije. Tokom velikog nestanka električne energije u Španiji i Portugalu u aprilu 2025. godine, digitalni sistemi plaćanja nisu bili dostupni, pa su građani koji su imali novčanice mogli lakše kupovati osnovne proizvode.
Švedska, koja je dugo bila među evropskim predvodnicima u prelasku na bezgotovinsko društvo, također je počela jačati zaštitu gotovinskog plaćanja. Cilj je osigurati funkcionisanje trgovine u slučaju nestanka električne energije, kibernetičkih napada ili drugih poremećaja.
Evropska unija istovremeno razvija digitalni euro, čije je uvođenje planirano za naredne godine. Iz Evropske centralne banke naglašavaju da on ne bi trebao zamijeniti gotovinu, nego postati evropska javna alternativa privatnim platnim sistemima.
Ukidanje gotovine, dakle, nije najavljeno, ali ona postepeno gubi značaj jer je građani sve manje koriste. Time pitanje budućnosti plaćanja postaje i pitanje kontrole, privatnosti, sigurnosti i finansijske nezavisnosti Evrope.
IZVOR: SLON.BA
