Broj korisnika dječjeg dodatka u Federaciji Bosne i Hercegovine uskoro bi se mogao povećati, nakon što je najavljena mogućnost izmjena Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH. Izmjene bi se prvenstveno odnosile na djecu roditelja koji imaju registrovan obrt, a koji su od septembra 2024. godine ostali bez prava na dječji dodatak zbog strožih zakonskih uslova.
Primjenom novog zakona, koji je stupio na snagu u septembru prošle godine, uvedeni su ograničavajući kriteriji za ostvarivanje prava na dječji dodatak. Sporni dio odnosi se na član 13. stav 1. tačka b), prema kojem dijete može ostvariti pravo na dodatak samo ako nijedan član porodice nema registrovanu samostalnu djelatnost koja je u posljednjih godinu dana ostvarila prihod, bez obzira na visinu tog prihoda.
Mali obrtnici bez prava uprkos minimalnim prihodima
U praksi se pokazalo da je ovakvo zakonsko rješenje dovelo u težak položaj veliki broj malih obrtnika koji ostvaruju minimalne prihode, nedovoljne za podmirenje osnovnih životnih potreba. Upravo zbog registrovanog obrta, ove porodice ne ispunjavaju uslove za dječji dodatak, iako se objektivno nalaze u stanju socijalne potrebe.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike naveli su da su svjesni problema te da će u narednom periodu razmotriti mogućnost izmjene zakona, kako bi se pravo na dječji dodatak omogućilo određenim kategorijama malih obrtnika s niskim prihodima. Ovaj odgovor uslijedio je nakon inicijative koja je podnesena u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a kojom se traži uvođenje kategorizacije obrta prema visini ostvarenog prihoda i dobiti, piše Večernji list.
Koliki su cenzusi i iznosi dječjeg dodatka
Inicijativa ide u pravcu da se pravo na dječji dodatak omogući obrtnicima čiji prihodi ne prelaze propisani cenzus, bez obzira na to što imaju registrovanu djelatnost. Posebno se predlaže definisanje kategorije malih i niskoprofitnih obrta, poput frizerskih salona, cvjećarnica, zanatskih djelatnosti, kao i prerađivača voća, povrća i meda, s ciljem sprječavanja dalje finansijske diskriminacije socijalno ugroženih porodica.
Prema važećem zakonu, pravo na dječji dodatak ima dijete ako mjesečni prihodi po članu porodice ne prelaze 40 posto najniže plaće u Federaciji BiH. Kako je minimalna plaća za 2026. godinu utvrđena u iznosu od 1.027 KM, cenzus po članu domaćinstva iznosi 410,80 KM.
Rast minimalne plaće automatski je doveo i do povećanja iznosa dječjeg dodatka, koji u 2026. godini iznosi 195,13 KM po djetetu, što je zakonom definisano kao 19 posto minimalne plaće u Federaciji BiH.
Izvor: TuzlaInfo.ba
