Grupa poduzetnih ลพena je u predgraฤu Mostara odluฤila pokazati sugraฤanima kako se proizvodi “crno zlato”, dok se istovremeno ลกtedi novac, te znaฤajno smanjuje koliฤina otpada.
Odluฤile su da velike koliฤine bioloลกkog otpada iz domaฤinstva i vrtova, koji inaฤe zavrลกava na zloglasnoj gradskoj deponiji Uborak, iskoriste kao sirovinu.
“Ja sam iznosila smeฤe dva puta sedmiฤno. A sad samo jednom sedmiฤno, i to samo plastiku”, kaลพe za Radio Slobodna Evropa (RSE) Samija Grbiฤ iz Gnojnica, juลพnog mostarskog predgraฤa.
Ona je ฤlanica Udruลพenja ลพena Vrba iz ovog naselja, koje uฤestvuje u projektu “Otpad nije smeฤe โ nauฤi kompostirati”. Nabavili su 21 komposter koji u ovom naselju sluลพi za proces kompostiranja, odnosno pretvaranje bioloลกkog otpada u kvalitetno ฤubrivo za organski uzgoj hrane.
Bioloลกki otpad je svaki otpad biljnog porijekla, poput kore oguljenog voฤa i povrฤa ili ostataka hrane iz kuhinje, odnosno otpad iz vrtova poput korova, pokoลกene trave ili liลกฤa. Jednostavnim i prirodnim procesom truljenja, ovaj otpad se u komposterima pretvara u organsko ฤubrivo ili “crno zlato”.
Medina Gosto, predsjednica Udruลพenja ลพena “Vrba”, kaลพe za RSE da su razmatrali ลกta bi bilo najkorisnije da urade za lokalnu zajednicu. Poลกto ลพive u predgraฤu gdje veฤina stanovnika ima baลกte i proizvodi dosta bioloลกkog otpada, doลกli su na ideju da pokuลกaju osigurati kompostere i edukaciju o kompostiranju.
Kaลพe da su istraลพili i analizirali situaciju u naselju i shvatili da su na pravom tragu.
“Doลกli smo do rezultata da ljudi jesu odlagali u ฤoลกkovima svojih baลกta malo tog bioloลกkog otpada, trave ili liลกฤa, ali ne i otpatke od hrane, voฤa i povrฤa, pa to veฤinom zavrลกava u smeฤu, ลกto nije dobro”, izjavila je Gosto za RSE.
Gosto je objasnila je proces kompostiranju organskog otpada u principu vrlo jednostavan i lagan.
“Mi tu odlaลพemo svo voฤe, povrฤe, koje smo ogulili. Bananu, bilo koju voฤku, krompir, sve to moลพemo odloลพiti u komposter. Treba slagati po nekom redoslijedu. Na dno ide sloj sitnih granฤica, pa onda sloj liลกฤa, pa zatim idu ostaci od voฤa i povrฤa. Potom, kad pokosimo travu, obavezno onda to pospemo preko i nakon nekog vremena, malo izmijeลกamo. Ako vidimo da je previลกe vlaลพno opet dodamo malo suhe trave, i sve tako. Jednostavno, mora imati odreฤenu vlaลพnost da bi se to razgraฤivalo”, objasnila je Gosto za RSE.
Gosto kaลพe da 95 posto ljudi uopฤe nije upoznato sa kompostiranjem niti su ikad kompostirali, te da je stoga pokrenut projekat “Otpad nije smeฤe โ nauฤi kompostiratiโ. Objaลกnjava da se kompostiranjem dobije kvalitetan kompost, koji se koristi u baลกti za ฤubrenje voฤa, povrฤe ili cvijeฤa. Prilikom koriลกtenja, kompost se mijeลกa sa zemljom u odnosu jedan naprema tri.
Utvrฤeno je da deponija zagaฤuje zrak, tlo i vodu te da se tu godinama nezakonito odlaลพe komunalni, ลพivotinjski i medicinski otpad, kao i da vlasti bez odgovarajuฤih dozvola jednostrano rade na proลกirenju postojeฤe deponije. Viลกe puta su mjeลกtani blokirali odlaganje smeฤa na deponiju a sluฤaj je viลกe puta bio i na sudu.
Kantonalni sud u Sarajevu je u decembru 2022. godine poniลกtio okolinsku dozvolu, koju je deponiji izdalo Federalno ministarstvo okoliลกa i turizma. Mjeลกtani tvrde i da vlasti koriste Plan prilagoฤavanja za deponiju iz 2021. godine samo kako bi produลพile rad deponije, umjesto da rade na pronalasku nove lokacije za deponiju.
Sa druge strane, gradske vlasti Mostara tvrde da mjeลกtani stalnim sudskim tuลพbama onemoguฤavaju realizaciju projekta sanacije deponije.
