U Bosni i Hercegovini (BiH), gdje su medijski pejzaž i digitalna transformacija još uvijek u fazi razvoja, razumijevanje uloge medija i pojavnosti umjetničke inteligencije (AI) među građanima varira, ovisno o obrazovanju, pristupu tehnologiji i općoj medijskoj pismenosti. Dok AI brzo postaje ključni faktor u svim industrijama, uključujući medije, svijest i razumijevanje ove tehnologije među stanovništvom BiH često zaostaju za globalnim trendovima.
Medijska pismenost u BiH: I dalje na početku
Medijska pismenost, koja podrazumijeva sposobnost kritičkog razumijevanja i analiziranja medijskog sadržaja, još uvijek nije razvijena u mjeri koja bi omogućila građanima BiH da u potpunosti prepoznaju kako se oblikuje i manipulira informacijama u tradicionalnim i digitalnim medijima. Prema istraživanjima, prosječni građanin BiH nije dovoljno osposobljen da kritički procijeni izvore vijesti, prepozna dezinformacije ili razumije tehnološke procese koji stoje iza proizvodnje medijskog sadržaja. Zbog toga, u zemlji s niskim povjerenjem u medije i visokim postotkom dezinformacija, postoji potreba za širenjem obrazovanja o tome kako mediji funkcioniraju, kako se upravlja informacijama i koja je uloga tehnologije u stvaranju vijesti.
Istraživanje medijske pismenosti u BiH pokazuje da, iako su mladi ljudi u većem broju prisutni na digitalnim platformama, to ne znači da su nužno i medijski pismeni. Mnogi se oslanjaju na društvene mreže kao glavne izvore informacija, dok manji broj građana aktivno provodi vrijeme u tradicionalnim medijima kao što su radio, televizija i novine, koji često imaju značajnu ulogu u oblikovanju javnog mišljenja. Također, velik broj građana nije svjestan načina na koji algoritmi na društvenim mrežama, kao i automatizirani sustavi u novinarstvu, mogu oblikovati njihove percepcije i mišljenja.
Umjetna inteligencija: Zamagljena slika i neprepoznata prijetnja
Pojava umjetne inteligencije, s njezinim mnogim primjenama u svakodnevnom životu, od pametnih telefona do automatskog filtriranja vijesti na internetu, još uvijek nije široko razumljiva većini stanovništva BiH. Iako su ljudi svjesni da se tehnologija ubrzano razvija, samo mali postotak stanovništva zaista razumije što AI zapravo znači, kako funkcionira i kako može utjecati na njihove živote.
AI u medijima, na primjer, koristi se za automatizaciju generiranja sadržaja, analizu podataka, predviđanje interesa publike i personalizaciju vijesti. Međutim, mnogi građani nisu svjesni kako algoritmi koji pokreću AI mogu oblikovati njihov svakodnevni kontakt s informacijama. U BiH, gdje je tehnologija uopće i dalje u procesu uvođenja u mnoge sektore, razumijevanje etičkih i praktičnih implikacija AI u medijima gotovo je nepostojeće.
Generacijski jaz u razumijevanju tehnologije
Postoji očiti generacijski jaz u razumijevanju umjetne inteligencije i medija. Mladi ljudi, koji su odrasli u digitalnom okruženju, lakše se povezuju s novim tehnologijama i brže prihvaćaju korištenje alata poput chatbota, personaliziranih algoritama i aplikacija koje koriste AI. Međutim, starije generacije, koje nisu odrasle u digitalnom svijetu, često nemaju osnovno razumijevanje kako funkcionišu ti tehnološki alati, a još manje su upoznati s njihovim etičkim implikacijama.
Prema istraživanjima, stariji ljudi u BiH uglavnom nisu ni svjesni svih mogućnosti koje umjetnička inteligencija nudi, niti su im poznate opasnosti koje ona nosi, poput dezinformacija ili manipulacije sadržajem. Mnogi stariji građani koriste tehnologiju (uglavnom mobilne telefone i računare), ali nisu u mogućnosti prepoznati kako AI oblikuje njihovu svakodnevnu interakciju s medijima i društvenim mrežama.
Izazovi i mogućnosti za poboljšanje
S obzirom na ove izazove, ključno je ulagati u obrazovne programe koji će unaprijediti medijsku i tehnološku pismenost među građanima BiH. Edukacija o tome kako prepoznati lažne vijesti, razumjeti algoritme koji oblikuju online iskustvo i upoznati se s osnovama umjetničke inteligencije može pomoći u smanjenju dezinformacija i manipulacija, čime bi se podigla razina povjerenja građana u medije.
Povećanje svijesti o AI moglo bi donijeti mnoge koristi za društvo, uključujući bolje razumijevanje kako mediji koriste ovu tehnologiju, kao i mogućnost kritičkog pristupa novim informacijama. Digitalna pismenost i razumijevanje AI također mogu doprinositi veće transparentnosti u medijima, jer bi novinari i novinarke koji koriste AI u svojim radovima trebali biti odgovorni za jasno objašnjavanje na koji način je tehnologija korištena.
Zaključak
U Bosni i Hercegovini, svijest o umjetnoj inteligenciji i njenoj primjeni u medijima još uvijek je na početku. Veliki broj građana nema dovoljno razumijevanja o tome kako tehnologija utječe na medijske sadržaje i njihove svakodnevne živote. Postoji jasna potreba za obrazovnim inicijativama koje bi omogućile bolje razumijevanje kako AI oblikuje našu percepciju svijeta, kao i kako se mediji moraju nositi s izazovima koji dolaze s njegovom primjenom. Samo kroz educiranje građana i razvoj medijske pismenosti moguće je izgraditi društvo koje će kritički pristupati informacijama i biti otporno na manipulacije u eri digitalne tehnologije.
