U Bosni i Hercegovini (BiH), gdje su medijski pejzaลพ i digitalna transformacija joลก uvijek u fazi razvoja, razumijevanje uloge medija i pojavnosti umjetniฤke inteligencije (AI) meฤu graฤanima varira, ovisno o obrazovanju, pristupu tehnologiji i opฤoj medijskoj pismenosti. Dok AI brzo postaje kljuฤni faktor u svim industrijama, ukljuฤujuฤi medije, svijest i razumijevanje ove tehnologije meฤu stanovniลกtvom BiH ฤesto zaostaju za globalnim trendovima.
Medijska pismenost u BiH: I dalje na poฤetku
Medijska pismenost, koja podrazumijeva sposobnost kritiฤkog razumijevanja i analiziranja medijskog sadrลพaja, joลก uvijek nije razvijena u mjeri koja bi omoguฤila graฤanima BiH da u potpunosti prepoznaju kako se oblikuje i manipulira informacijama u tradicionalnim i digitalnim medijima. Prema istraลพivanjima, prosjeฤni graฤanin BiH nije dovoljno osposobljen da kritiฤki procijeni izvore vijesti, prepozna dezinformacije ili razumije tehnoloลกke procese koji stoje iza proizvodnje medijskog sadrลพaja. Zbog toga, u zemlji s niskim povjerenjem u medije i visokim postotkom dezinformacija, postoji potreba za ลกirenjem obrazovanja o tome kako mediji funkcioniraju, kako se upravlja informacijama i koja je uloga tehnologije u stvaranju vijesti.
Istraลพivanje medijske pismenosti u BiH pokazuje da, iako su mladi ljudi u veฤem broju prisutni na digitalnim platformama, to ne znaฤi da su nuลพno i medijski pismeni. Mnogi se oslanjaju na druลกtvene mreลพe kao glavne izvore informacija, dok manji broj graฤana aktivno provodi vrijeme u tradicionalnim medijima kao ลกto su radio, televizija i novine, koji ฤesto imaju znaฤajnu ulogu u oblikovanju javnog miลกljenja. Takoฤer, velik broj graฤana nije svjestan naฤina na koji algoritmi na druลกtvenim mreลพama, kao i automatizirani sustavi u novinarstvu, mogu oblikovati njihove percepcije i miลกljenja.
Umjetna inteligencija: Zamagljena slika i neprepoznata prijetnja
Pojava umjetne inteligencije, s njezinim mnogim primjenama u svakodnevnom ลพivotu, od pametnih telefona do automatskog filtriranja vijesti na internetu, joลก uvijek nije ลกiroko razumljiva veฤini stanovniลกtva BiH. Iako su ljudi svjesni da se tehnologija ubrzano razvija, samo mali postotak stanovniลกtva zaista razumije ลกto AI zapravo znaฤi, kako funkcionira i kako moลพe utjecati na njihove ลพivote.
AI u medijima, na primjer, koristi se za automatizaciju generiranja sadrลพaja, analizu podataka, predviฤanje interesa publike i personalizaciju vijesti. Meฤutim, mnogi graฤani nisu svjesni kako algoritmi koji pokreฤu AI mogu oblikovati njihov svakodnevni kontakt s informacijama. U BiH, gdje je tehnologija uopฤe i dalje u procesu uvoฤenja u mnoge sektore, razumijevanje etiฤkih i praktiฤnih implikacija AI u medijima gotovo je nepostojeฤe.
Generacijski jaz u razumijevanju tehnologije
Postoji oฤiti generacijski jaz u razumijevanju umjetne inteligencije i medija. Mladi ljudi, koji su odrasli u digitalnom okruลพenju, lakลกe se povezuju s novim tehnologijama i brลพe prihvaฤaju koriลกtenje alata poput chatbota, personaliziranih algoritama i aplikacija koje koriste AI. Meฤutim, starije generacije, koje nisu odrasle u digitalnom svijetu, ฤesto nemaju osnovno razumijevanje kako funkcioniลกu ti tehnoloลกki alati, a joลก manje su upoznati s njihovim etiฤkim implikacijama.
Prema istraลพivanjima, stariji ljudi u BiH uglavnom nisu ni svjesni svih moguฤnosti koje umjetniฤka inteligencija nudi, niti su im poznate opasnosti koje ona nosi, poput dezinformacija ili manipulacije sadrลพajem. Mnogi stariji graฤani koriste tehnologiju (uglavnom mobilne telefone i raฤunare), ali nisu u moguฤnosti prepoznati kako AI oblikuje njihovu svakodnevnu interakciju s medijima i druลกtvenim mreลพama.
Izazovi i moguฤnosti za poboljลกanje
S obzirom na ove izazove, kljuฤno je ulagati u obrazovne programe koji ฤe unaprijediti medijsku i tehnoloลกku pismenost meฤu graฤanima BiH. Edukacija o tome kako prepoznati laลพne vijesti, razumjeti algoritme koji oblikuju online iskustvo i upoznati se s osnovama umjetniฤke inteligencije moลพe pomoฤi u smanjenju dezinformacija i manipulacija, ฤime bi se podigla razina povjerenja graฤana u medije.
Poveฤanje svijesti o AI moglo bi donijeti mnoge koristi za druลกtvo, ukljuฤujuฤi bolje razumijevanje kako mediji koriste ovu tehnologiju, kao i moguฤnost kritiฤkog pristupa novim informacijama. Digitalna pismenost i razumijevanje AI takoฤer mogu doprinositi veฤe transparentnosti u medijima, jer bi novinari i novinarke koji koriste AI u svojim radovima trebali biti odgovorni za jasno objaลกnjavanje na koji naฤin je tehnologija koriลกtena.
Zakljuฤak
U Bosni i Hercegovini, svijest o umjetnoj inteligenciji i njenoj primjeni u medijima joลก uvijek je na poฤetku. Veliki broj graฤana nema dovoljno razumijevanja o tome kako tehnologija utjeฤe na medijske sadrลพaje i njihove svakodnevne ลพivote. Postoji jasna potreba za obrazovnim inicijativama koje bi omoguฤile bolje razumijevanje kako AI oblikuje naลกu percepciju svijeta, kao i kako se mediji moraju nositi s izazovima koji dolaze s njegovom primjenom. Samo kroz educiranje graฤana i razvoj medijske pismenosti moguฤe je izgraditi druลกtvo koje ฤe kritiฤki pristupati informacijama i biti otporno na manipulacije u eri digitalne tehnologije.
